Među vrijednostima koje ljudi gube, znaju to jako dobro u uredima za izgubljene stvari, nađe se svašta pa i poneka opera. Ponekad su to cijeli operni opusi, poput onoga koji je iza sebe ostavio talijanski barokni skladatelj Antonio Vivaldi. Ponovnim otkrićem njegove glazbe početkom 20. stoljeća svjetska kulturna javnost saznala je tek za dio njegovog opernog opusa koji je, navodno, brojao stotinjak naslova.

Neka otkrića dogodila su se gotovo jučer. Primjerice, vokalno-instrumentalna skladba Dixit Dominus (RV 807) na svjetlo dana iznijela je australska muzikologinja Janice Stockigt 2005., nakon što ju je iskopala u Sächsische Landesbibliothek, u Dresdenu. Kako su ovi stari manuskripti preživjeli savezničko bombardiranje i polustoljetnu vladavinu Sovjeta koji su iz nekadašnjeg DDR-a odvukli sve što je imalo vrijedilo (uključujući i 250.000 knjiga iz spomenute knjižnice), to graniči s pravim čudom. Godinu dana kasnije, češki čembalist i dirigent Ondrej Macek otkrio je Vivaldijevu operu Agrippo (RV 697) u bavarskom gradu Regensburgu. Popis izgubljenih opera je velik, a među najvećim gubitnicima su Claudio Monteverdi, Jean-Philippe Rameau i Georg Friedrich Händel. Među njima je i Mozartova opera/oratorij Die Schuldigkeit des ersten Gebots (K. 35). I Hrvate je mogao razveseliti pronalazak nadrealističke farse Madame Buffault, Phantastische Oper in 4 Bildern uglednog skladatelja Borisa Papandopula iz 1972., koja je izgubljena pa potom nađena da bi doživjela svjetsku praizvedbu u Zagrebu u sklopu Muzičkog biennala prije dvije godine. O kakvoj je skladbi riječ najbolje govori maestro Mladen Tarbuk koji je njome i ravnao: “To je Papandopulo o kojemu nitko u Hrvatskoj 'ništa ne zna', bez i jednog traga folklora, Papandopulo koji želi biti pravi, suvremeni Europejac u virtuoznom načinu komponiranja koji je jednako toliko jazz koliko i avangarda”.

Dugo vremena zaboravljenu nedovršenu operu Sardanapale mađarskog skladatelja Franza Liszta, napisanu prije gotovo 170 godina, u život je vratio britanski muzikolog sa Sveučilišta u Cambridgeu David Tripett. Veliki pijanist i skladatelj nadahnuće je pronašao u povijesnoj tragediji Lorda Byrona koja se odigrava u drevnoj Asiriji, u gradu Ninivi. Njegove ostatke na rubovima današnjeg iračkog grada Mosula, čitamo ovih dana, dinamitom su sustavno uništili islamistički barbari želeći poručiti svijetu kako je povijest počela s Muhamedom. Tripett je rekonstruirao praznine u partituri za klavir i glasove koju je pronašao prije desetak godina u arhivu u Weimaru i ovo Lisztovo djelo priredio za praizvedbu pa čak i nadopisao 16-stavačni finale. Franz Liszt (1811. – 1886.) rođen je u tadašnjoj Ugarskoj, u mjestu koje tamošnji gradišćanski Hrvati nazivaju Rajnof. Bio je skladatelj, glasovirski virtouz, dirigent, profesor glazbe, aranžer, orguljaš, dobrotvor, pisac, domoljub, bonvivan i trećoredac sv. Franje.