Objavljeno 16. ožujka, 2017.
Do kraja 2019. godine Europska unija pooštrit će propise o vatrenom oružju. Tomu prethodi nova odluka Europskog parlamenta u kojoj je jedna od najznačajnijih mjera zabrana civilima da koriste neke vrste poluautomatskog oružja.
Pregovori o ovom propisu trajali su više od godinu dana, uz pritisak industrije, ljubitelja streljaštva i lovaca.
Cilj je novog propisa, koji je već dobio zeleno svjetlo država članica, da kriminalce i teroriste spriječi da dođu do oružja, ili ih u tome ograniči, rekao je pred Parlamentom europski povjerenik u čijoj je nadležnosti sigurnost Julian King.
Prema pisanju EurActiva, to ne znači da će ljubitelji streljaštva biti lišeni svoje omiljene aktivnosti.
Potrebno je obračunati se s nelegalnom trgovinom oružja, ali i ojačati kontrolu vatrenog oružja koje je u legalnom vlasništvu, izjavio je King u povodu novih propisa, koji su ovaj put pokrili i kolekcionare.
Važeća direktiva o vatrenom oružju iz 1991. godine sadrži značajne sigurnosne propuste, naveo je povjerenik. “Znamo da je neko vatreno oružje koje je korišteno u napadu na list Charlie Hebdo u Parizu u siječnju 2015. godine bilo takozvano akustično oružje, koje nije pokriveno važećim propisima, i koje je pretvoreno u smrtonosno oružje”, naveo je on.
Objasnio je i da je dio poluautomatskog oružja, koje je prema sadašnjoj direktivi dopušteno, uz malo iskustva i oruđa raspoloživog preko intereneta moguće pretvoriti u zabranjeno automatsko oružje.
Cilj je reforme i poboljšati razmjenu informacija između zemalja, primjerice o odbijanju da se pojedincu odobri dozvola za nošenje oružja i da se poboljša sljedivost oružja, prije svega kroz sustav obilježavanja glavnih sastavnih dijelova.
Tekst je usuglašen tijekom više od godinu dana teških razgovora između država članica i Parlamenta, pod pritiskom lovaca, sportskih strijelaca i industrije oružja, koji su se plašili da će korisnicima koji nemaju loše namjere biti neopravdano nametnuta ograničenja.
Jedan dužnosnik Komisije tako je u siječnju izrazio žaljenje što u ovom dokumentu ima “mnogo lobiranja”, što je okarakterizirao kao europsku verziju moćnog američkog lobija industrije oružja NRA. Neke zemlje poput Češke tražile su da se propisi ne pooštre previše, dok su druge zemlje poput Luksemburga i Francuske željele restriktivnije propise. Slične podjele pojavile su se i u Parlamentu. Na kraju, kako je istaknuo belgijski socijalista Marc Tarabella, državama članicama ostavljeno je da na svom teritoriju, žele li to, uvedu strože propise od europskih.
Eduard SOUDIL
U RH 275.800 komada oružja
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je registrirano 275.800 komada oružja. Najviše je pištolja – oko 84.000, a 37.145 osoba ima dozvolu i za držanje i za nošenje oružja. Najviše dozvola za držanje i nošenje izdano je za puške s glatkim cijevima – 70.430. Zahtjev za držanje i nošenje oružja pojedinci mogu podnijeti na osnovu samoobrane, odnosno osobne sigurnosti, sporta i lova. Oni kojima je izdan oružni list za držanje oružja to oružje moraju držati u stambenom ili drugom prostoru koji se nalaze u mjestu prebivališta. Iznimno ga smiju nositi u slučaju popravljanja ili korištenja na strelištu, nenapunjeno i u odgovarajućim navlakama ili kovčezima.