Ministarstvo vanjskih poslova Turske u utorak je poručilo da Europska unija selektivno primjenjuje demokratske standarde i griješi stajući uz Nizozemsku, koju Turska optužuje za kršenje ljudskih prava i europskih vrijednosti. Zabranili su diplomatske letove iz Nizozemske, ali sankcije ne uključuju gospodarske mjere ni zabrane putovanja za građane.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu ovoga je tjedna ponovo upozorio kako bi sporazumi s EU, uključujući i dogovor o migrantima, mogli biti upitni ako EU ne implementira viznu liberalizaciju, a kriza je u međuvremenu eskalirala. U Turskoj su i dalje smješteni milijuni migranata i izbjeglica, koje ta zemlja u zamjenu za velike novčane iznose ondje zadržava.

Jesu li ozbiljne njihove prijetnje, je li realno da se rijeka izbjeglica pokrene iz Turske te koliko je Hrvatska spremna za to, pitali smo naše sugovornike. Demograf Stjepan Šterc smatra da to ipak nisu samo prazne prijetnje s obzirom na to da u Turskoj postoje centri s izbjeglicama, čiji se broj kreće između dva i tri milijuna. Misli čak da će Turska biti prostor u koji će i dalje pristizati izbjeglice, s obzirom na nesređenu situaciju na Bliskom istoku.

- Ta priča neće tako jednostavno završiti i sigurno je da o tome treba ozbiljno razgovarati. Pitanje migracija i njihovo usmjeravanje prema Europi bit će jedno od ključnih u doglednoj budućnosti - kaže Šterc. Dodaje da se, s obzirom na specifičnost, dužinu i otvorenost svoje granice prema susjednim zemljama, Hrvatska gotovo ne može ozbiljnije postaviti kao, primjerice, Slovenija i Mađarska. Smatra kako je to pitanje organiziranosti samog MUP-a. “Ne znam kakva je ona, no ono što se vidi prema van i može iščitati iz izjava, komentara i analiza, ne čini mi se da je to postavljeno na strateškoj razini ozbiljnosti kao u zemljama sjevernije od Hrvatske”, zaključuje Šterc.

Politolog Vedran Obućina, specijaliziran za islamski svijet, kaže kako se prije svega radi o uobičajenom Erdoganovu populizmu, koji je najviše usmjeren na njegove birače u vezi s predstojećim referendumom, a ne toliko o poruci Europi.

- Ako bi se hipotetski, s ljepšim vremenom, i dogodilo da dođe do kretanja stanovništva, mislim da će ono opet biti nalik na ono prethodno, kada su se te skupine grupirale na grčko-makedonskoj granici. A i tada to neće biti tako organizirani protok ljudi kao prije dvije godine. Ako do toga dođe, to bi dovelo do teških političkih posljedica na cijelom Balkanu, prije svega u Makedoniji, kao dodatna točka u tamošnjem kaosu. S obzirom na to da Makedonija nema vladu, predsjednik bi trebao uvesti izvanredno stanje. Srećom, ni jedna strana tamo nema snage za ratni sukob. To se može odraziti i na predsjedničke izbore u Srbiji, a bugarska vlada ima određene simpatije prema Rusiji, što bi Erdogana moglo spriječiti da ne otvara granicu prema Bugarskoj. A ilegalni prelasci mogli bi ostati na razini na kojoj ih ima i sada - zaključuje Obućina.