Objavljeno 15. ožujka, 2017.
Država u pravilu nije dobar gospodar. Niz je primjera koji potvrđuju to pravilo, a Osijek predstavlja dobar primjer jedinice lokalne samouprave u kojoj je još uvijek neriješen niz pitanja imovinskih odnosa između grada i države.
Ministar državne imovine Goran Marić prošloga je tjedna najavio da će do ljeta biti donesen izmijenjen Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, što je posebno važno, jer država s jedinicama lokalne samouprave ima 60.000 neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
60.000 neriješenih predmeta
- U Ministarstvu državne imovine imamo oko 60.000 neriješenih predmeta i želimo ih rješavati, ali zbog potkapacitiranosti, u velikom smo zaostatku - istaknuo je, te dodao kako je radi povećanja kapacitiranosti nedavno obavljen preustroj tog ministarstva. "Sada imamo Službu za rješavanje predmeta za lokalnu samoupravu. Dosad je, nažalost, samo jedna osoba radila taj posao i zato svi čekaju na rješavanje tih imovinsko-pravnih problema", rekao je Marić.
Prema podacima koje nam je dostavio Damir Feher, voditelj Odsjeka za imovinsko-pravne odnose Grada Osijeka, država upravlja s više od 1500 stanova na području Osijeka putem novoosnovanog trgovačkog društva i Ministarstva državne imovine. No, tom broju treba pridodati i stanove kojima gospodare trgovačka društva u vlasništvu države, poput HŽ-a, Hrvatskih voda i sl.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić, govoreći o odnosima između Grada i države, u konkretnim pitanjima nekretnina kaže kako je doista problem što ti odnosi nisu razriješeni na način da se točno zna budućnost i strategija korištenja određenih nekretnina u vlasništvu države. Kaže kako je Grad, od kada je on gradonačelnik, pokušavao u više navrata riješiti neka pitanja, ističući da je teško dogovoriti se s državom.
- Kada su u pitanju stanovi i poslovni prostori, pokazalo se da Grad dobro njima gospodari. Bilo je mnogo objekata i prostora koji nisu bili useljeni. Nizom aktivnosti, pa i uz smanjivanje cijene najma, uspjeli smo povećati razinu gospodarenja prostorima te je sada prazno samo tri posto naših prostora. Ostali prostori koji su prazni i ne koriste se predstavljaju rezultat slabog vođenja i gospodarenja prostorima od strane države. Očekivali smo da će poslovne prostore i stanove država predati Gradu kako bi se njima bolje gospodarilo - kaže Vrkić.
Razmjena vlasništva
U Osijeku je, međutim, s državom neriješeno još nekoliko velikih pitanja vlasništva nad nekretninama. Primjerice, Muzej Slavonije nalazi se u zgradama koje su u vlasništvu Grada, dok je muzej državni, odnosno u nadležnosti Ministarstva kulture. Osim toga, već godinama Grad pokušava s državom dogovoriti razmjenu vlasništva nekretnina kako bi dobio u vlasništvo Dom HV-a. Naime, ta prostrana zgrada, prema mišljenju bivših gradonačelnika, kao i sadašnjeg, u potpunosti bi zadovoljila potrebe za smještaj gradske uprave, odnosno svih gradskih službi. Gradske službe sada su smještene u više zgrada, uglavnom u neuvjetnim prostorima. Vrkić podsjeća kako proteklih godina Grad i država nisu uspjeli riješiti te vlasničke odnose na način da Grad državi primjerice preda zgrade muzeja, a zauzvrat dobije zgradu Doma HV-a. Državi je, podsjeća Feher, bio ponuđen u zamjenu za Dom HV-a prostor gradske uprave u Kuhačevoj 9, koji bi mogla koristiti državna uprava.
- U nekoliko navrata ozbiljno sam razgovarao s više vlada, pa čak i dobio suglasnost, no kada bismo krenuli u provedbu tog dogovora, dobijali smo obrazloženja kako MORH-u treba Dom HV-a. Kada smo istraživali zašto se on koristi, onda smo vidjeli da je to samo za školu stranih jezika. Riječ je o nevjerojatnoj raskoši i neodgovornosti. Nekome je očito stalo do toga da taj prostor stoji neiskorišten, iako bi mogao biti reprezentativan za gradsku upravu Osijeka. Tu barijeru nismo uspjeli svladati. Imali smo čak i obećanja premijera, ali provedbu bi spriječili “generali”. I dalje tvrdim da je ovaj slučaj s Domom HV-a problem u kojem se država ponaša neodgovorno i nije spremna prepustiti prostor boljem gospodaru kako bi od toga korist imala lokalna zajednica. Ako je bude imala lokalna zajednica, imat će ju sigurno i država - naglašava Vrkić.
Državna imovina, kojom se tako loše gospodari, s mandatom vlade Andreja Plenkovića dobila je svoje ministarstvo, što ukazuje da bi se problemi oko korištenja, posebice nekretnina na području ne samo Osijeka mogli konačno rješavati.
Igor MIKULIĆ
POLIGON C I DALJE NEISKORIŠTEN
Još je jedna bivša vojna nekretnina u Osijeku godinama neiskorištena. Nekada vojni, tzv. Poligon C, koji se nalazi uz Vinkovačku ulicu i ulicu Zapadno predgrađe, koji je i dalje u vlasništvu države, trebao bi prema planovima postati teretni željeznički kolodvor. O toj namjeni sporazum su prije više od tri godine potpisali Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Hrvatske željeznice i Ministarstvo prometa, prema kojem je taj prostor namijenjen za robno-željeznički terminal. Poligon C je zapravo bio dio projekta ulaganja u željeznički promet s elektrifikacijom pruge na dionici Osijek - Vrpolje (koridor 5C) i denivelacijom pruge na području Osijeka. Taj je projekt trebao biti realiziran do kraja 2020. godine, no njegova realizacija još nije počela.