Prema očekivanjima Europske komisije njemačko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo blago usporiti rast na 1,6 posto, a u idućoj ponovno rasti nešto dinamičnije, stopom od 1,8 posto. Europska komisija ovakva očekivanja temelji na visokoj zaposlenosti i snažnoj potrošnji, nastavku povoljnih uvjeta financiranja, znatnom oporavku građevinske aktivnosti i nastavku visoke razine državne potrošnje koja je još uvijek povezana s troškovima prihvata izbjeglica.

- Sve je to bitno za Hrvatsku zbog snažnog utjecaja izvoza roba i usluga na kretanje BDP-a. Naime, premda je udjel robnog izvoza u BDP-u, koji je u 2015. godini iznosio 26,2 %, relativno nizak u usporedbi s drugim članicama EU-a, pa i s prosječnim udjelom svih članica, s izvozom usluga ima značajan udjel u BDP-u od više od 50 %. Zbog takvog udjela i dinamičnoga kretanja, ukupan izvoz roba i usluga imao je najveći utjecaj na ostvareni rast gospodarstva u protekle dvije godine. Tako se uspostavlja veza između rasta u najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske i rasta u Hrvatskoj, a među njima Njemačka zauzima jedno od najvažnijih mjesta.

Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, točnije, jedno od pet najvećih izvoznih tržišta za hrvatske proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Pritom u robnom izvozu najčešće zauzima treće ili četvrto mjesto, a u izvozu je usluga godinama na prvomu mjestu s vrijednošću izvoza približno dvaput većom od drugoplasirane Italije i s udjelom od približno 20 posto ukupno izvoznih usluga. Najveći dio prihoda od izvoza usluga čine prihodi od turizma, a gosti iz Njemačke dugo godina imaju daleko najveći udjel u strukturi dolazaka i noćenja turista. Prema podatcima međunarodnih agencija, Hrvatska je u 2015. bila peta inozemna destinacija njemačkih turista, nakon Španjolske, Italije, Turske i Austrije, stoji u dokumentu “Utjecaj njemačkoga gospodarstva na gospodarstvo Hrvatske”, koji je objavila Hrvatska gospodarska komora.

Što se robne razmjene tiče, Hrvatska u Njemačku izvozi niz proizvoda, kako kapitalnih tako i onih za široku potrošnju. Najveći dio izvoza već nekoliko godina čine kožne navlake za automobile i ostala sjedala, neelektronički termostati s električnim uređajem za uključivanje te žice i kabeli koji su u 2015. godini zajedno činili oko 13 posto izvoza. Zbog takve strukture za Hrvatsku je bitan i rast domaće potražnje u Njemačkoj i rast njena izvoza, posebice kada je automobilska industrija u pitanju.

Za neke bi se izvozne proizvode već moglo konstatirati da su profitirali od daljnjeg oporavka domaće potražnje u Njemačkoj, stoga je u jedanaest mjeseci prošle godine zabilježen značajan rast vrijednosti izvoza lijekova, obuće i montažnih zgrada, koji ujedno imaju i značajan udjel u strukturi izvoza prema Njemačkoj.

- Poznate su činjenice o povezanosti rasta gospodarstva i rasta ukupne potražnje, a također je poznato da rast potražnje obično dovodi do rasta vrijednosti uvoza roba i usluga. Stoga od rasta velikih svjetskih gospodarstva profitiraju i manja, izvozno orijentirana gospodarstva čiji BDP znatno ovisi o mogućnosti povećanja izvoza. Tako je i rast ili pad BDP-a u Hrvatskoj nemoguće promatrati izvan konteksta kretanja u najvećim vanjskotrgovinskim partnerima među kojima najznačajnije mjesto zauzima Njemačka. Izvoz roba i usluga u Hrvatskoj čini oko trećine ukupne potražnje (domaće i inozemne) te znatno određuje kretanje BDP-a i stanje gospodarstva. Pritom je izvoz roba i usluga u Njemačku u 2015. godini činio oko 11 % ukupnoga robnog izvoza te oko 21 % ukupnog izvoza usluga. Takvim se udjelima dolazi do zaključka da izvoz roba i usluga u Njemačku, uz trend rasta u proteklim godinama, čini oko 5,5 % ukupne potražnje ili oko 16 % ukupne inozemne potražnje za robama i uslugama iz Hrvatske, ističu u HGK-u.