Tuberkulozu ubrajamo među najčešće zarazne bolesti na svijetu, to je bolest od koje umire tri milijuna ljudi godišnje. Kroz čitavu svjetsku povijest tuberkuloza je ostavila značajan trag i ubrajamo je među najčešće zarazne bolesti, o njoj postoje pisani tragovi, prisutni u svih civilizacija, a uzrok je bakterija Mycobacterium tuberculosis. Ova bolest stara je koliko i čovječanstvo, a kulminirala je u 19. stoljeću. Krajem 1882. god. Robert Koch otkrio je uzročnika, bakteriju Mycobacterium tuberculosis (M. tuberculosis). Od polovine prošlog stoljeća tuberkuloza se uspješno liječi.

Podaci Registra za tuberkulozu ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja oboljelih od tuberkuloze. Tako je za 2014. godinu stopa učestalosti najniža do sada evidentirana i iznosi 11,7/100.000 stanovnika. Razlike u pobolu prema županijama su u rasponu od 3,3 – 24,4 na 100.00 stanovnika.

U Hrvatskoj se incidencija tuberkuloze smanjuje i sve je bliža niskoj incidenciji zapadnoeuropskih zemalja, ali dijagnostika i liječenje tuberkuloze suočavaju se s novim problemima koje donose sve prisutniji specifični terapijski postupci, primjerice primjena antimonoklonalnih protutijela. Sve to aktualizira važnost dijagnostike i profilaktičkog liječenja latentne tuberkuloze s ciljem sprječavanja razvoja aktivne bolesti.

Primjenom lijekova koji inhibiraju čimbenik tumorske nekroze (TNF-) u terapiji teških kroničnih nezaraznih bolesti povećava se učestalost teških komplikacija. Jedna od najčešćih komplikacija je tuberkuloza. Stoga je od iznimne važnosti pregledati svakog bolesnika u svrhu otkrivanja latentne tuberkuloze, jer otkrivanje latentne tuberkuloze znači otkrivanje bolesnika kojima bi kemoprofilaksa bila od iznimne važnosti prije uvođenja biološke terapije. Danas se primjenjuju krvni testovi – IGRA (eng.interferon-gamma release assay).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jedna trećina svjetskog stanovništva inficirana je bakterijom Mycobacterium tuberculosis, najčešće kao latentna tuberkulozna infekcija (LTBI, od eng. Latent Tuberculosis Infection ). Latentna tuberkulozna infekcija stanje je prisutnog specifičnog stanično posredovanog imunosnog odgovora koje nastaje nakon infekcije s M.tubeculosis. Pri tome ne postoje klinički znakovi bolesti i nije moguće dokazati M.tuberculosis mikrobiološkim metodama (kultivacijom). Osobe s LTBI-jem nemaju aktivnu bolest i nisu zarazne za okolinu, no kod njih postoji povećani rizik razvoja aktivne tuberkuloze. To se najčešće događa u prve dvije godine nakon infekcije, kod djece je vjerojatnost aktivacije veća nego kod odraslih. Epidemiološka istraživanja provedena u zemljama s niskom incidencijom tuberkuloze pokazala su da je većina novooboljelih posljedica aktivacije LTBI-ja, a ne nedavne infekcije. Stoga su osobe s LTBI-jem 'spremnik' budućih bolesnika i na putu k eradikaciji tuberkuloze nužno je tražiti, dijagnosticirati i liječiti osobe sa LTBI-jem. dr.sc.Arlen Požgain,dr.med.spec.