Objavljeno 13. ožujka, 2017.
Prvo ovogodišnje javnozdravstveno predavanje namijenjeno građanima organizirala je Udruga cerebrovaskularnih bolesnika Osječko-baranjske županije priredivši tribinu “Multidisciplinarni i holistički pristup definiranju i rješavanju zdravstvenih potreba pacijenata”. O pitanju kako se pristupa osobi koja je preživjela moždani udar, rješavanju zdravstvenih i drugih potreba tijekom liječenja na konkretnim primjerima, o tome što uključuje zdravstvena njega da bi oporavak bio što uspješniji, a kvaliteta života zadovoljavajuća, govorila je medicinska sestra Željka Popijač, mag. med. techn., s Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. “Holistički pristup podrazumijeva usmjerenost na zdravstvene potrebe pojedinca. U središtu pozornosti nije samo bolest, odnosno bolesni organ, nego cijela osoba sa svim svojim fizičkim, psihološkim, društvenim i duhovnim problemima. Stoga suvremeno liječnje i njega zahtijevaju multidisciplinarni pristup pacijentu, koji je u središtu timskoga rada, i uključuje liječnika, medicinsku sestru, fizioterapeuta, psihologa, socijalnog radnika i logopeda.
Ciljevi tima su zbrinjavanje aktualnih i sprječavanje potencijalnih problema te poboljšanje kvalitete života bolesnika i obitelji. Zdravstvenu njegu treba prilagoditi potrebama svakog pojedinca. Pacijenti se (u RH) svrstavaju u četiri kategorije, ovisno o potrebnoj pomoći za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba te dijagnostičkim i terapijskim postupcima koji se provode: samostalan/potrebno pomagalo; ovisan o višem stupnju, potrebna pomoć druge osobe; ovisan o višem stupnju, potrebna pomoć druge osobe i pomagala; potpuno ovisan o pomoći druge osobe i pomagala. Valja razlikovati medicinsku dijagnozu (odnosi se na bolest, zahtijeva medicinsku intervenciju) i sestrinsku dijagnozu (opisuje probleme nastale zbog bolesti i zahtijeva intervencije iz područja zdravstvene njege). Kako bismo razumjeli proces zdravstvene njege, bitno je znati da je dijagnoza u procesu zdravstvene njege zaključak izveden iz analize podataka i opis je pacijentova problema te njegovih uzroka. Medicinska sestra prikuplja podatke o uobičajenom i sadašnjem stanju i ponašanju pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, podatke o razlikama u dosadašnjem i sadašnjem načinu njihova zadovoljavanja. Neki od podataka služe i drugim članovima tima koji sudjeluju u zbrinjavanju bolesnika”, objasnila je Popijač. Dobra komunikacija u timu ključni je dio uspjeha. Osim procjene potreba za zdravstvenom njegom medicinska sestra s bolesnikom i članovima njegove obitelji bavi se i savjetovanjem, vodi motivacijski intervju s ciljem poticanja unutarnje motivacije kako bi došlo do promjena u ponašanju i bolje adaptacije na bolest. Socijalni radnik osim s bolesnikom, obitelji i članovima tima surađuje i s nadležnim centrima za socijalnu skrb, domovima za starije i nemoćne, obiteljskim liječnicima, patronažnom službom i zdravstvenom kućnom njegom te udrugama koje pomažu u promicanju ideja, očuvanju i poboljšanju kvalitete života. J.Kn.