Hrvatska treba još 63.000 hektara novih voćnjaka, po mogućnosti na najkvalitetnijem zemljištu za voćarsku proizvodnju. Stoga je potrebno hitno u funkciju staviti neobrađene površine, a šumsko zemljište i šikare u priobalju pretvoriti u nasade voćnjaka s najsuvremenijom tehnologijom. Voćarstvo bi u tom slučaju smanjilo uvoz voća od 170 milijuna eura godišnje na 30, a izvozili bismo voća u vrijednosti od 400 milijuna godišnje – jedan je od glavnih zaključaka 12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara održanog ovih dana u Vodicama, na kojem su okupljeni znanstvenici i stručnjaci iznijeli ove smjernice i ponudili neke odgovore kako to postići.

U zaključcima se nadalje navodi kako je, osim rješavanja zemljišnih pitanja i prilagodbe različitih zakonskih okvira, od Zakona o poljoprivredi i Zakona o poljoprivrednom zemljištu preko Zakona o nasljeđivanju i Zakona o OPG-u do Zakona o integriranoj i ekološkoj proizvodnji, potrebno i hitno izraditi rajonizaciju te svaku voćnu vrstu predvidjeti tamo gdje daje najbolje rezultate, čime će se isključiti mogućnost sadnje voćnjaka na neprikladnim terenima i uzaludno korištenje državnog novca za tu svrhu.

- Hitno se mora uvesti veća kontrola proizvođača na terenu, odnosno revizija hrvatskog voćarstva kako bi se dobilo stvarno stanje uzgoja po površinama i vrstama. Jer, događa nam se da po ARKOD-u imamo 5220 ha nasada oraha, a praktično ni jednog ploda. Traže ih Maraska, Podravka i Badel, a ja ih moram uputiti kolegama u Bugarsku. Mnogi su nasadi, naime, posađeni samo zbog poticaja, a zapravo su zapuštene šikare prijavljeni kao ekološki nasadi i dobivaju 8000 kuna potpore, dok plantažni nasadi dobivaju 1900 kuna - naglasio je Frane Ivković, počasni predsjednik organizacijskog odbora savjetovanja u svom plenarnom izlaganju o temeljnim odrednicama hrvatskog voćarstva. Ističe kako je za revitalizaciju hrvatskog voćarstva nužno olakšati pristup EU fondovima i osigurati povoljne kredite za podizanje regionalnih centara, hladnjača i preradbenih kapaciteta.

U tom bi segmentu najveći teret financiranja trebao podnijeti Program ruralnog razvoja kojemu je prema riječima Krešimira Ivančića, pomoćnika ministra poljoprivrede, voćarstvo jedan od prioriteta.

- Voćarstvo se pogrešno promatra kroz samo jedan segment tog programa, kroz mjeru 4.1., pri čemu se nepravedno izostavljaju, primjerice, mjere edukacije poljoprivrednih proizvođača, pa tako i voćara koje provodi Savjetodavna služba, nadalje mjera 3. koje pomaže finaciranju kratkih lanaca opskrbe, mjera 4.2. ulaganja u preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda te možda i najvažnija mjera 9. za sufinanciranje proizvođačkih organizacija - kaže Ivančić dodajući da je trenutno u fazi izrada pravilnika za mjeru 4.1., u travnju bi trebalo početi provoditi mjeru 4.1. i 4.2. prema pojednostavljenim pravilima i smanjenim administrativnim teretom za korisnika.

Na podatak da je ukupno u sektoru voća i povrća odobreno 195 projekata iz prvog natječaja u okviru mjere 4. 1., da po broju projekata u sektoru voća i povrća prednjači Istarska županija, reagirali su Slavonci.

- Ruralni je razvoj nažalost u Hrvatskoj krenuo u sasvim pogrešnom smjeru. Oni koji su kreirali programe i pravilnike nisu shvatili što to zajednička poljoprivredna politika želi postići s ruralnim razvojem. Naime, osnovni je cilj da se ruralnim razvojem, tom snažnom financijskom injekcijom u razvoj poljoprivrede, smanji jaz između razvijenosti pojedinih područja, a unutar područja smanji jaz između velikih i malih. Mi nažalost pravilnicima ruralnog razvoja nismo uspjeli napraviti ni jedno ni drugo. I evo sad se prave ispravke koje, vidimo, još uvijek nisu dovoljne, što potvrđuje i nevjerojatna činjenica da je najvećih broj voćarskih projekata dobila regija Istra. Nemam ništa protiv prijatelja iz Istre, međutim Slavonija ima pet puta manji BDP od Istre, koja se može razvijati i bez tih sredstava. To nije u odrednicama ZPP-a - kaže Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka, dodajući kako floskule “ima novca, samo dajte projekte” ne stoje jer prijavili su 1300 projekata, a prošlo je samo 300.