Objavljeno 7. ožujka, 2017.
Od 7. prosinca 2016. godine, kada je stupio na snagu pravilnik o kontroli kvalitete uvoznih vina do 1.3.2017. godine Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo izdao je 24 odobrenja za označavanje vina evidencijskim markicama (10 postupaka još je u tijeku). Od toga tri uzorka nisu zadovoljila senzornom kakvoćom te su stranke upoznate s mogućnošću daljnjeg postupanja (superanaliza ili ponavljanje postupka), znači da je ukupno zaprimljeno 37 zahtjeva za izdavanje odobrenja, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede. Izdano je i 38 mišljenja o sukladnosti proizvoda (17 postupaka je u tijeku), a 9 uzoraka nije sukladno s dokumentom te su stranke upoznate s mogućnošću daljnjeg postupanja (superanaliza), znači da su ukupno zaprimljena 64 zahtjeva za izdavanje mišljenja.
Izjednačili uvjete
“Od 8. do 30. prosinca 2016. godine zaprimljeno je osam obavijesti uvoznika vina u rinfuzi (u ukupnoj količini od 344.547 litara) kod kojih su sami uvoznici dostavili uzorke Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo na analizu, te šesnaest obavijesti uvoznika vina u pretpakovinama (u ukupnoj količini od 228.095,40 litara) kod kojih su inspektori uzeli sedam uzorka vina prema sedam obavijesti uvoznika, a vezano uz šest obavijesti uvoznici su sami dostavili uzorak u Zavod”, naveli su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju da je pravni temelj za provođenje ovih postupaka Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu.
“Navedenim pravilnikom procedura za stavljanje u promet domaćih vina izjednačena je s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena/unesena u rinfuzi, a koja se pune na području RH prije njihovog stavljanja u promet. Izmjenama pravilnika uvedeno je jedinstveno postupanje u kontroli vina pri stavljanju vina u promet. Jednakim tretmanom svih vina koja se nalaze na policama trgovina postiže se kontrola kakvoće vina u interesu potrošača”, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Kako neslužbeno doznajemo ove su mjere najviše “pogodile” Makedoniju iz koje u Hrvatsku stiže najviše vina. Čuje se kako makedonski vinari proteklih mjeseci pišu svom veleposlanstvu u Hrvatskoj i traže pomoć, tj. čak i uvođenje “kontramjera”, što bi značilo da bi u tom slučaju određenih problema mogli imati naši izvoznici sjemena poljoprivrednih kultura, također i izvoznici kemijskih proizvoda, konditorskih, mesnih prerađivana i drugog, u Makedoniju.
Iz Ministarstva poljoprivrede vezano uz ovaj problem navode da:”Hrvatska nije uvela mjere zabrane uvoza proizvoda iz Makedonije pa nema razloga za "kontramjere" za hrvatske proizvode na makedonskom tržištu. Makedonskom ministru poljoprivrede poslat ćemo pisano obrazloženje, jer nismo uveli barijere za uvoz makedonskog vina, nego smo samo izjednačili postupak kontrole vina - za sve jednako, odnosno procedura za stavljanje u promet domaćih vina izjednačena je s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena u rinfuzi, a koja se pune na području RH prije njihovog stavljanja u promet”.
Praćenje sljedivosti
Dodaju i da pojedine izmjene u Pravilniku nisu imale za cilj smanjenje uvoza vina, nego izjednačavanje uvjeta dokumentiranja i osiguravanja praćenja sljedivosti, a posebice za ona vina koja se stavljaju na zajedničko tržište i na kojima su primijenjeni pojedini postupci u Hrvatskoj (punjenje, prepakiranje i sl.).
- U vezi sa zemljom podrijetla uvezenih vina u prosincu 2016. godine obavještavamo da su se vina u rinfuzi odnosila na vina iz Makedonije i s Kosova, dok su se kontrolirana vina u pretpakovinama odnosila na ona podrijetlom iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Goru i s Kosova - pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Zdenka RUPČIĆ
Uvoz vina 1. - 8. mj. 2016. po zemljama
Naziv zemlje
Neto masa
Statistička vrijednost EUR
Makedonija
10.880.282,00
7.700.943,00
Italija
4.704.040,68
3.858.481,00
Francuska
311.088,52
3.227.023,00
Njemačka
535.093,84
1.156.762,00
Kosovo
2.074.170,27
1.068.069,00
Bosna i Hercegovina
689.076,56
721.351,00
Slovenija
150.333,37
542.422,00
Španjolska
177.344,35
520.318,00
Srbija
189.342,00
252.635,00
Austrija
77.789,06
235.043,00
Nizozemska
12.154,21
229.601,00
Češka
176.237,00
224.956,00
Mađarska
341.264,50
207.869,00
Crna Gora
204.129,00
133.213,00
Čile
25.218,00
102.879,00
Bugarska
29.687,92
2.852,00
Moldavija, Republika
47.535,94
68.340,00
Portugal
14.152,02
55.059,00
Sjedinjene Američke Države
2.753,26
47.011,00
Južnoafrička Republika
12.753,00
33.892,00
Argentina
7.525,00
24.381,00
Belgija
5.450,00
18.946,00
Ujedinjena Kraljevina
3.027,00
16.657,00
Novi Zeland
1.802,25
10.651,00
Grčka
4.504,00
8.685
Zemlje i teritoriji koji nisu navedeni
587,11
7.757,00
Slovačka
1.020,00
1.904,00
Švicarska
138,00
1.801
Australija
10,75
293
20.678.498,84
20.549.794,00
NAJVIŠE VINA U RINFUZI STIŽE IZ MAKEDONIJE, KOSOVA I ITALIJE
U siječnju je zaprimljeno ukupno 58 obavijesti od uvoznika vina, od čega pet uvoznika vina u rinfuzi (u ukupnoj količini od 291.723 litre), kod kojih inspektori nisu uzimali uzorke. U navedenom razdoblju zaprimljena je 51 obavijest uvoznika vina u pretpakovinama (u ukupnoj količini od 590.964 litre), kod kojih su inspektori uzeli 17 uzoraka vina prema 17 obavijesti uvoznika, a vezano uz 25 obavijesti uvoznici su sami dostavili uzorak u Zavod. U veljači je zaprimljeno ukupno 72 obavijesti od uvoznika vina u ukupnoj količini uvoza i unosa 1.666.970,00 l vina. U navedenom razdoblju zaprimljeno je 18 obavijesti uvoznika vina u rinfuzi (u ukupnoj količini od 986.405,00 litara), od kojih je prema jednoj obavijesti inspektor uzeo jedan uzorak vina, te 53 obavijesti uvoznika vina u pretpakovinama (u ukupnoj količini od 626.592,00 litre), na temelju kojih su inspektori uzeli pet uzorka vina prema pet obavijesti uvoznika, a vezano uz 31 obavijest o pretpakovina vina uvoznici su uzorak vina sami dostavili u Zavod. Jednako tako prijavljen je jedan unos rinfuze iz Italije u količini od 48.973,00 litre. U vezi zemlje podrijetla uvezenih i unesenih vina u 2017. godini obavještavamo da su se vina u rinfuzi odnosila na vina iz Makedonije, Kosova i Italije, dok su se kontrolirana vina u pretpakovinama odnosila na ona podrijetlom iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova.