Objavljeno 7. ožujka, 2017.
U osječkom Savjetovalištu za djecu, mlade i obitelj uslugu psihosocijalnog savjetovanja trenutno volonterski pruža pet psihologa, dva socijalna pedagoga i jedan socijalni radnik. U 2016. godini zajedno su “odradili” 312 sati s 24 izravna korisnika, a sažetak njihova rada pokazuje kako su na osječkom području siromaštvo, međuvršnjačko nasilje i “pucanje” pod pritiskom školskih obaveza najčešće prepreke za razvoj tinejdžera u odgovorne mlade ljude.
- Na prvom mjestu je siromaštvo, koje danas potiče najviše problema. Djeca ne mogu shvatiti i prihvatiti da im roditelji ne mogu priuštiti nešto i to izaziva niz negativnih emocija i postupaka. Prema roditeljima i prema okolini. Na drugome je mjesto međuvršnjačko nasilje, u svim oblicima, i nemogućnost, kako roditelja tako i djece, da se nose s tom pojavom. Roditelji često zauzimaju stav prema djetetu žrtvi nasilja “izbori se za sebe”, a djeca to ne mogu. Posebno kada je riječ o elektroničkom nasilju. Uz ta dva problema valja istaknuti i problem stresa zbog previše školskih obaveza. Djeca se ne znaju organizirati, ne traže u tome smislu pomoć na vrijeme, a poslije im roditelji ne znaju pomoći - kaže psihologinja Lidija Štelcer, voditeljica Savjetovališta, u čiji se rad korisnici uključuju na različite načine - samoinicijativno, na prijedlog člana obitelji ili odgojno-obrazovne institucije (škola i domova) te na prijedlog Centra za socijalnu skrb.
Od početka rada, u veljači 2014., do kraja 2016. usluga psihosocijalnog savjetovanja ovdje je pružena 71 korisniku (djeca, mladi, roditelji i drugi članovi obitelji) i održano je 450 susreta sa 750 sati savjetodavnoga rada.
- Korisnici koji se uključuju u savjetodavni rad dolaze zbog trenutnih životnih teškoća, kao što su narušeni obiteljski ili partnerski odnosi, razvod braka, rizična i neprimjerena ponašanja u djece i mladih, problemi u odgoju djece i mladih te problemi u školskom okruženju. Kada je u pitanju rizično i neprimjereno ponašnje djece i mladih, govorimo o pojedincima koje nam šalje Centar za socijalnu skrb, jer je riječ o mladima koji su počinili kaznena djela. Najčešće je tu riječ o krađama ili nasilju. Ili pak pojedincima koje nam pošalju škole ili domovi za odgoj djece i mladeži zbog teškoća u ostvarivanju socijalnih kontakta s vršnjacima, međuvršnjačkog nasilja, nesigurnosti, tjeskobe, anksioznosti... Kada govorimo o teškoćama povezanim s obiteljskim odnosima, ističu se roditelji koji traže pomoć i savjet kako uspostaviti narušen odnos sa svojim tinejdžerom - kažu iz Savjetovališta.I. Solar
KAKO PREKINUTI ZAČARANI KRUG SIROMAŠTVA DJECE?
Prema rezultatima istraživanja “Indikatori dobrobiti i siromaštva djece u Hrvatskoj u doba krize: Kako prekinuti začarani krug siromaštva djece?”, koje je lani objavio Zavod za socijalni rad i Zavod za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta - djeca u Hrvatskoj svojim radom pomažu u uzdržavanju drugih članova obitelji, ali to čine i mladi koji raspolažu stipendijama namijenjenim djeci slabijeg imovinskog stanja. Također, istraživanje pokazuju da se roditelji s više djece zbog ograničenih financijskih mogućnosti zbog toga fokusiraju na fakultetsko obrazovanje samo jednog djeteta, a drugu djecu potiču na završetak strukovnih škola kako bi što prije pronašla posao. Stoga i nije čudno što su već tinejdžeri pod psihičkim pritiskom zbog obiteljske besparice, koja im kroji budućnost.