2017. i 2018. mogle bi biti godine masovnih deložacija
U Slavoniji i Baranji u ovom su trenu, a prema podacima HGK-ovog očevidnika, određeni datumi javnih dražbi za 160 nekretnina od kojih se na kuće i stanove, nečiji dom, odnosi polovina.
Svih tih 80 nečijih nekretnina koje su idućih tjedana na bubnju, u slučaju da ovršenici ne žele napustiti svoj dom, čine potencijalno poprište za deložacije. I ova mala statistika potvrđuje praćenja HGK još od 2005. prema kojima kuće i stanovi prednjače među ovršenim nekretninama. Dok u posljednje vrijeme ljudi terete stavljaju na drugu imovinu poput oranica, livada i šuma, štiteći tako kuće, stan, dom, u Požeškoj županiji stanje je poražavajuće – od 16 nekretnina koje su pred dražbama – njih 13 su kuće i stanovi. Iako deložacije u posljednje vrijeme nisu udarne vijesti, a dojam je da se Živi zid više bavi svojim “deložacijama”, iznošenjem sa saborskih rasprava, to ne znači da se deložacije i dalje ne događaju. Pozornost na te mučne situacije trganja obitelji i pojedinaca s vlastitog kućnog praga, uokvirenih manjkavim, prema mnogima i skandaloznim Ovršnim zakonom (OZ), ovih dana skrenula je i deložacija bivše supruge Miše Kovača. Ova, kao i niz drugih deložacija bile su vijest dan, dva, no život nakon izbacivanja s kućnog praga trauma je za cijeli život.
Nekretninski balon
– O deložacijama se manje galami, no sve ide istim smjerom. Mislim da je trenutno na djelu neki prešutni dogovor da se o toj golemoj nevolji previše javno ne govori jer vodi u razočaranost u sustav - kaže odvjetnik Ivan Rude, koji je i sam zastupao više ovršenika prilikom mučnih deložacija.
U stranci Blokirani procjenjuju da put od zaduženja, neservisiranja obveza, kredita, do deložacije traje četiri-pet godina. Dopredsjednik Blokiranih Mario Strinavić kaže kako je trenutni osjećaj da deložacija nema kao prije privid. Dapače, Blokirani prognoziraju da bi 2017. i 2018. mogle biti godine masovnih deložacija.
– Privid je da ih nema kao prije jer su banke nekim svojim PR-ovskim potezima odlučile skinuti stigmu socijalne neosjetljivosti, izbacivača ljudi iz njihovih domova - smatra Strinavić.
Drugim riječima, rizična potraživanja prebacile su faktoring-tvrtke koje sada svakodnevno, ne birajući mjesto, vrijeme ni priliku, zovu dužnike i više puta dnevno i neumoljivo traže otplatu duga, pa i smanjenog. Strinavić kaže kako su banke faktoring-tvrtkama prodale oko 16 milijardi kuna dugova. Ne treba zaboraviti ni da se nekretninski balon, koji su banke napuhale stavljajući “šapu” na tolike kuće, stanove i dr., napuhao do pucanja, a tržište nikako da ga počne ispuhivati, pa su banke i pred problemom kamo s tim nekretninama, za njih u ovom trenutku mrtvim kapitalima. A, deložirani nemaju kamo.
Strinavić kaže kako banke to ne mogu prodati, na moru još i da, no problem su kuće po Slavoniji, mahom u selima. Cijene su nikakve, no faktoring-tvrtkama odgovara da ih prodaju i ispod cijene jer su i one dug kupile po diskontu. No, samom prodajom nekretnine, upozorava Strinavić, dužnik se nije riješio duga – za preostalu razliku banka će ga i dalje teretiti i on će rasti.
Izgubljena stvar
- Dosad je praksa bila da se prodaju nenamjenski, potrošački krediti itd., a u posljednje vrijeme sve je veća pojava da su im prodale i hipotekarne kredite. Naši članovi javljaju da agencije na terenu rade nove procjene nekretnina, pa smatramo da će one znatno ubrzati naplatu tih potraživanja, samim time banke će tako “oprati ruke” da su izbacivači ljudi iz kuća - kaže Strinavić.
A javnost je mogla slušati načine kako bi država mogla stati na kraj nehumanim deložacijama poput zaštite jedine nekretnine, potom da država prvo vrijeme osigurava smještaj ovršeniku, da on ostane u svom domu i plaća najam za nj i sl. Ivan Rude kaže kako su deložacije u kojima je on bio ovršenikov odvjetnik riješene dogovorom. “Te su situacije bile neugodne, no ljudi su shvatili da je stvar izgubljena”, kaže Rude. I sam ima niz primjedbi na Ovršni zakon.
– Uzmimo za primjer situaciju gdje čovjek otplaćuje kredit za stan. Platio je 70 posto rata i dogodi mu se da ostane bez posla, razlog na koji nije mogao utjecati, a Ustav kaže da sve dosad plaćeno ne vrijedi ništa i tjera ga van, a čovjek je upao u nevolju višom silom. Zakon je koncipiran tako da vjerovnik uvijek može promijeniti model ovrhe; s obzirom na to da su ljudi dosta dugo u blokadi, dug je velik pa postoji realna opasnost da vjerovnik iskoristi mogućnost OZ-a i promijeni model ovrhe i okrene se prema nekretnini - upozorava Strinavić.
Na upit traže li deložirani pomoć institucija, iz Ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović odgovaraju da su ti pozivi neznatni, uglavnom se odnose na novčane ovrhe.
– Najviše ih je vezano za dvostruke naplate ili dodatne troškove u ovrsi gdje se građani osjećaju nezaštićeno i neravnopravno. Potrebno je vratiti smisao ovrhe – da se dug vrati što prije, a ne da se optereti enormnim kamatama i dodatnim troškovima pa ljudi doslovno grcaju - kažu u Uredu pučke pravobraniteljice i ističu kako je najveća grupa dužnika onih s dugom od 10.000 kuna.
Suzana ŽUPAN
NIJE UVIJEK RIJEČ O JEDINOJ NEKRETNINI OVRŠENIKA
Pri svakom izvješću o deložacijama teško je doći do njihova broja. U Ministarstvu pravosuđa kažu kako ono na temelju Ovršnog zakona evidenciju broja deložacija ne vodi. Ipak, ono je analizom predmeta u kojima je određena ovrha na nekretnini, a u kojima je evidentirano da na adresi nekretnine koja je predmet prodaje ovršenik ima prijavljeno prebivalište utvrdilo kako se na godišnjoj razini radi oko 100 ovršenika. “Do tog se broja došlo na način da je analizom 425 predmeta u kojima je od početka provedbe elektroničke javne dražbe pred Finom - od sredine 2015. do sredine 2016. - utvrđeno kako oko 200 ovršenika ima evidentirano prebivalište na nekretnini koja je predmet prodaje, ali samo za njih 90 je ujedno evidentirano da žive u toj nekretnini, dok je za oko 40 ovršenika koji nemaju evidentirano prebivalište na adresi nekretnine koja se prodaje evidentirano da u njoj žive. Treba napomenuti da u nekretnini koja se prodaje u ovrsi, a na kojoj ovršenik ima prijavljeno prebivalište nije nužno i jedina nekretnina u vlasništvu ovršenika”, ističu u Ministarstvu pravosuđa.
Ivan Rude
odvjetnik
EKONOMIJA KOJA NE VIDI LJUDE
- To je jedan pakleni algoritam; kad upadneš u ovršni sustav – nema tu previše ni emocija, ni milosrđa, ni prostora da se izvučeš. To je jedan mehanički odnos – netko ima pravo na stan/kuću, netko (više) nema. Teško je tu govoriti o empatiji, etici. No, sustav je takav, sud je odredio tako i tako i to se mora poštovati. Dugovi se naprosto moraju platiti. U krajnjoj liniji, ovo je kapitalizam, ovaj model više štiti vjerovnika nego dužnika. Ovo je ekonomija koja ne vidi ljude, sve se svodi na obveze vjerovnika i dužnika, nema čovjeka. S druge strane, aparat mora provesti zakon. No, kada nešto postane masovna društvena pojava – onda se ona ne može gledati samo na temelju zakona. Kada ona, kao u ovom slučaju, postane sociološki problem – onda zakonodavac treba promisliti: Kamo mi to idemo? - kaže odvjetnik Ivan Rude, apostrofirajući svojedobnu masovnost deložacija u Španjolskoj koja je sobom povukla brojne suicide ovršenika, pa je taj problem morala “presjeći” država.
TROŠAK I DO 50 TISUĆA KUNA
- Mi se žestoko protivimo tome da se deložacije brane, “miniraju”, ometaju, a kao što je to dosad činio Živi zid. Jer, svako sprečavanje deložacije ovršenika dovodi u dodatni problem – ne možete ih spriječiti, one će se izvršiti kad-tad, a dužnik skupo plaća njezino “miniranje”, ponekad i do 50 tisuća kuna. Toliki trošak imala je deložirana žena s troje djece iz Virovitice. Jer, prema Ovršnom zakonu, troškovi sprečavanja, asistencije policije i drugih idu na teret ovršenika. Ti troškovi cijena su populizma - kaže Mario Strinavić iz stranke Blokirani.
Više puta smo u želji da čujemo njihov komentar, nazvali i slali SMS-ove pojedinim saborskim zastupnicima Živog zida, no nisu se odazivali.
problem
MNOGIMA JE TO JEDINA NEKRETNINA
Mario Strinavić
dopredsjednik stranke Blokirani
Mi se žestoko protivimo tome da se deložacije brane, “miniraju”, ometaju, a kao što je to dosad činio Živi zid. Jer, svako sprečavanje deložacije ovršenika dovodi u dodatni problem – ne možete ih spriječiti, one će se izvršiti kad-tad, a dužnik skupo plaća njezino “miniranje”.
160
nekretnina u Slavoniji i Baranji u ovom trenu, prema podacima HGK-ovog očevidnika, ima određene datume javnih dražbi