Objavljeno 3. ožujka, 2017.
Mentalni poremećaji u djece i adolescenata bit će najveći epidemiološki problem budućnosti, i to kao posljedica sve većeg broja nesređenih odnosa u obiteljima, ekonomske neizvjesnosti i vršnjačkog nasilja, upozorava doc. dr. sc. Katarina Dodig-Čurković, predsjednica Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i adolescenata Hrvatskog liječničkog zbora i pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.
Točnih podataka još nema, ali postoje epidemiološka, terenska istraživanja koja pokazuju da i do 20 % djece i adolescenata boluje od nekog psihičkog poremećaja. U 2005. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je 17.836 posjeta djece zbog psihičkih problema, u 2010. 28.010, a 2012. čak 37.543. U cijeloj mreži u Hrvatskoj ima tek 40 dječjih psihijatara. Istovremeno, uvjeti u kojima se liječe djeca s duševnim bolestima u cijeloj Hrvatskoj dobili su negativnu ocjenu pravobraniteljica, a uvjeti u kojima se drže djeca ocijenjeni su ponižavajućima.
Negativna izvješća
- U drugoj polovini prošle godine posjetile su nas tri pravobraniteljice, i to prvo nenajavljeno pučka pravobraniteljica, potom pravobraniteljica za osobe s invaliditeom i na kraju predstavnici ureda pravobraniteljice za djecu. Ovi dolasci bili su potencirani alarmom Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i adolescenata, kojim smo željeli upozoriti na uvjete u kojima se danas liječe djeca i adolescenti s duševnim bolestima. Sva tri izvješća su negativna, a kao jedina svijetla točka naveden je naš beskrajan entuzijazam i želja za radom - kaže doc. dr. sc. Dodig–Čurković.
U Hrvatskoj postoji samo jedna psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, smještena u Ulici Ivana Kukuljevića u Zagrebu. Na tri medicinska odjela, bolničkom, dnevnoj bolnici i specijalističko-konzilijarnom, liječe se djeca iz cijele zemlje s lakšim, ali i najtežim psihičkim smetnjama. Godišnje se hospitalizira 800 djece na bolničkom odjelu, oko 350 hospitalizacija se ostvari u dnevnoj bolnici, s tim da je veliki broj djece uključen u tretman tijekom cijele godine, neki i više godina. Jedna od preporuka pučke pravobraniteljice nakon lanjskog posjeta bio je i kako bi KBC Osijek, Rijeka i Split također trebali ustrojiti dio odjela koji bi bio zatvorenog tipa, za djecu s najtežim duševnim bolestima, a kako bi liječenje djece moglo provoditi što bliže njihovim obiteljima.
Neprobojna stakla
- Nije lako formirati odjel zatvorenog tipa. Koja je točno razlika između otvorenog i zatvorenog tipa bolnice, koji su to normativi. Njih nema u pravilniku. Danas postoji normativ u kakvim se uvjetima mora držati kokoš nesilica, ali ne i u kakvim se uvjetima mora liječiti dijete s mentalnim bolestima. Znamo da zatvoren tip bolnice, poput onog u Zagrebu, mora imati monitoring i 24-satni videonadzor, te sobe s prozorima od neprobojnog stakla jer su to agresivna djeca, suicidalna i psihotična. Mi u Osijeku imamo zgradu u kojoj ne možemo otvoriti prozore jer su stari 100 godina i svi su od stakla. Kako bismo ovdje načinili zatvoreni tip bolnice? Na godišnjoj razini ovdje se stacionarno liječi približno 150 mladih. Naš najveći problem je što uopće nemamo gdje smjestiti djecu nakon liječnja, jer ih često obitelji ne žele primiti, a ne možete dijete držati na psihijatriji samo zato što ga nemate kamo poslati. Također je nacionalni problem i pitanje liječenja kronično bolesne djece, jer u Hrvatskoj nemate bolnicu poput Vrapča za odrasle u koju biste smjestili kronično psihički bolesnu djecu - upozorila je doc. dr. sc. Dodig-Čurković, koja je ujedno i predsjednica povjerenstva za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravlja. To je povjerenstvo formirano u srpnju 2016. i njegova je zadaća, kaže, donošenje strategije koja će ići u javnu raspravu.
Nefreteta Z. EBERHARD
KRŠENJE PRAVA DJECE
Pučka pravobraniteljica u svom je izvješću nakon posjeta jedinoj psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu navela da se “dio pacijenata upućuje na bolničko liječenje u bolnicu bez indikacija za liječenje na zatvorenom odjelu; pacijenti ovdje ostaju i kad više nema indikacija za liječenje na zatvorenom odjelu. Nema prostornih mogućnosti ni za odvajanje djece po dijagnostičkim kriterijima, što je nužno za odgovarajuću dijagnostiku i liječenje. Primjerice, dijete sa psihotičnom epizodom boravi u istoj sobi i dnevnom boravku s djetetom s anoreksijom ili s djetetom koje je pokušalo suicid; dijete s poremećajem ponašanja i razvojem disocijalnog poremećaja ličnosti, koje je heteroagresivno, smješteno je sa suicidalnim djetetom, depresivnim ili autističnim djetetom i slično, što onemogućava provođenje odgovarajućeg tretmana. Također, zbog nedostatka prostora pacijentima smještenima u bolnici se ne može osigurati srednjoškolsko obrazovanje te je potrebno osigurati nove prostore. Liječenje u ovakvim neodgovarajućim uvjetima predstavlja kršenje prava djece”.
Dr. Katarina Dodig-Čurković
pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek
S MILIJUN ILI DVA KUNA MOGLI BISMO UREDITI CIJELI BOLNIČKI ODJEL
“U prostor KBC-a Osijek nije ulagano već godinama, a iako smo se nedavno proširili na cijelo dvorište, ništa nije uloženo u prostor i opremu. Trebalo bi urediti sve, od dvorišta do krova, a kada ste posljednji put čuli da je stigla neka donacija za dječju psihijatriju. Jedan CT ili MR stoji milijune kuna, a jedna psihoterapijska tehnika maksimalno 30.000 kuna, a s milijun ili dva kuna mi bismo uredili cijeli odjel”.
20
posto djece i adolescenata boluje od nekog psihičkog poremećaja
37.543
posjeta djece zbog psihičkih problema zabilježeno je 2012. u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
nedovoljno
U HRVATSKOJ IMA SAMO 40 DJEČJIH PSIHIJATARA