Za razliku od, primjerice, potrošača plina ili vode, korisnici priključeni na sustav grijanja gradske toplane nemaju vlastita brojila kojima bi se mjerila (samo) njihova potrošnja. Iako bi podatci o impulsima očitani s razdjelnika te količini toplinske energije očitani s kalorimetara trebali poslužiti za raspodjelu troškova toplinske energije na pojedine stambene prostore, taj je sustav u nas još predmetom prijepora i među stručnom i među potrošačkom javnosti. Krajni potrošači stoga prigovaraju: “Mi moramo plaćati onoliko koliko nam kažu da smo potrošili! A što ako sumnjamo u taj račun?”

Najviše su negodovanja, očekivano, izazvali računi za grijanje koje je gradska toplana isporučila za siječanj ove godine. Mnogi su nezadovoljni jer su im računi znatno viši od lanjskih, a manji dio njih u povećanju iznosa od 100 do 150 kuna ne vidi prevelik problem - jer ipak je bilo poprilično hladno, dobrano u minusu.

U vječnoj borbi malih (potrošači) protiv velikih (HEP) uvijek je dobro znati tko kontrolira velike. U ovom je slučaju riječ o HERI - javnoj ustanovi koja obavlja regulaciju (svih) energetskih djelatnosti u Hrvatskoj. Jedan od osnovnih postulata njihova djelokruga rada je zaštita kupaca energije i energetskih subjekata. Dakle, ako pak postoji sumnja u ispravnost mjernih mjesta (primjerice, na zajedničkom mjerilu), može se zatražiti izvanredno baždarenje kod ovlaštenih mjeriteljskih institucija.

Što kažu u HEP-Toplinarstvu? Njihov osječki Pogon opskrbljuje ukupno 11.736 krajnjih kupaca toplinske energije. Od tog broja, za njih 2133 obračun i raspodjela troškova isporučene toplinske energije obavlja se u skladu s očitanjima razdjelnika topline. A oni, odgovaraju u HEP-u, nisu jedini parametar koji utječe na količinu isporučene toplinske energije u ogrjevnoj sezoni.

- Najznačajniji je parametar koji utječe na količinu isporučene toplinske energije vanjska temperatura zraka - pojašnjavaju u HEP-u. Naime, zbog variranja vanjskih temperatura zraka u pojedinim mjesecima dolazi i do razlike u ukupnoj količini isporučene toplinske energije, kao i razlike u ukupnim troškovima toplinske energije krajnjih kupaca.

Prosječna temperatura za Osijek u siječnju 2016. iznosila je 0,8 °C, a za siječanj ove godine -5,1 °C; dakle razlika je gotovo šest stupnjeva. To je automatski rezultiralo većom potrošnjom toplinske energije - iskustvo je pokazalo kako razlika od jednog (hladnijeg) stupnja znači oko šest posto veću potrošnju.

- S obzirom na navedeno, računi za isporučenu toplinsku energiju za siječanj 2017. viši su u odnosu na račune za siječanj 2016. jer su vanjske temperature zraka u siječnju 2017. bile niže, što je utjecalo i na količinu toplinske energije isporučene krajnjim kupcima, koja je očitana na mjerilima toplinske energije - pojašnjavaju u HEP-u.

U 2016. godini HEP-ov je Pogon Osijek kupcima za isporučenu ogrjevnu toplinu obračunao 64,7 milijuna kuna. Godinu dana ranije 62,7 milijuna kuna, ali uz sedam tisuća MWh manje isporučene energije. Rekordna isporuka energije, ali i njezin obračun zabilježeni su u 2013. godini. Inače, pogon osječkog HEP Toplinarstva izravni je kupac toplinske energije od HEP Termoelektrane-Toplane Osijek.