Uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase ili napuštanje usvojenog koncepta porezne reforme - naziv je analize koju su načinili ekonomist Guste Santini i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kako bi pokazali koje bi negativne efekte Hrvatskoj donijelo moguće uvođenje trošarine na energiju proizvedenu od biomase.

Uvođenje trošarine kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije pojavilo se kao jedno od mogućih financijskih rješenja koje bi smanjilo potrebno povećanje naknada za obnovljive izvore energije u strukturi cijene električne energije. Cijena struje, naime, upravo bi zbog povećanja te naknade trebala biti nešto viša nego danas, a Vlada to nastoji izbjeći. Valja također podsjetiti kako pojedini postojeći proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije, koji su prije više godina potpisali ugovor o isporuci struje po fiksnoj cijeni, danas ostvaruju velike zarade, jer je tržišna cijena struje pala, pa oni struju isporučuju po cijeni i trostruko višoj od tržišne.

Ministarstvo je, kako neslužbeno doznajemo, napravilo i svojevrsni nacrt prijedloga trošarina, pa je tako namjera da se na energiju nastalu u kogeneracijama na biomasu uvede taksa ili trošarina od 12 do 15 posto, za solarne energane osam posto, a za vjetroelektrane 15 posto.

Proizvođači energije iz obnovljivih izvora u petak su imali sastanak s državnim tajnikom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Antom Čikotićem. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran pohvalno se izrazio o nastojanjima da se uvede reda u području obnovljivih izvora energije, predbacivši Ministarstvu da tek sada poziva proizvođače iz Hrvatske udruge za biomasu, “kada ima financijsku rupu od 350 milijuna kuna, a nisu nas zvali od 2007., kada je kreirana ta politika”.

- Mi s biomasom činimo manji dio proizvođača iz obnovljivih izvora energije i na određeni smo način kolateralna žrtva usklađivanja koje nastoji provesti Ministarstvo. Bilo bi šteta kažnjavati one koji imaju najviše logike za postojanje, a to su bioplin i biomasa, koji za proizvodnju električne energije iskorištavaju ostatke od poljoprivredne proizvodnje te šumsku biomasu i ostatke od drvne industrije. To su upravo lokalni resursi. Ministarstvo još nema konačnu odluku i o tome će se još razgovarati, a to je političko pitanje - kaže Kavran za naš list.

U analizi dr. Santinija i Kavrana ističe se kako je već i najava mogućeg uvođenja trošarina na proizvodnju struje iz biomase izazvala šok i nevjerovanje među proizvođačima i ulagačima. “Grijesi prethodnih vlasti, kada se površnim pristupom interveniralo u obnovljive izvore energije, sada se pokušavaju, retrogradno, rješavati dodatnim oporezivanjem. Ovaj i ovakav pristup ne samo što nije primjeren nego je i štetan, kako za stabilnost institucionalnog okvira toliko važnog za dinamiziranje investicijske aktivnosti (čitaj: dinamiziranje gospodarstva) tako i za kolateralne žrtve, kao što je to proizvodnja struje iz biomase”, ističe se.

Autori analize upozorili su na činjenicu da se kogeneracije na biomasu te proizvodnja drvnog peleta odvijaju isključivo u ruralnim područjima. “Tada najavljeno uvođenje trošarina i namjera vlasti da zadrže što veći broj građana u ruralnim područjima (što je ujedno ključno pitanje opstanka Hrvatske) zvuči potpuno neshvatljivo i nerazumno”, naglašavaju.

Zemlja bez ljudi

Santini i Kavran navode kako hrvatska proizvodnja od sadašnjih 260.000 tona drvnog peleta čini jedan posto svjetske proizvodnje peleta. “Mogućih 400.000 tona drvnog peleta velik je razvojni izazov i enormna prilika, koja će ostati tek priča bez sadržaja i bez prilike za realizaciju. Na kraju ćemo postaviti i dva ključna pitanja: u kojoj ozbiljnoj gospodarskoj aktivnosti Hrvatska i njezine tvrtke participiraju s udjelom od jedan posto u svjetskoj proizvodnji? Zašto hrvatski proizvođači peleta moraju u izvoz plasirati čak 92 posto proizvedenih peleta, a istovremeno je cijeli hrvatski sustav proizvodnje energije utemeljen na fosilnim paradigmama i tehnologijama”, pitaju.

U zaključku Santini i Kavran navode kako bi najavljeno uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase značilo “eutanaziju svih ulagača u kogeneracijska postrojenja i pripadajuće proizvođače drvnog peleta”. “Eutanazija tvrtki koje su ulagale desetke milijuna eura u proizvodnju električne energije ili proizvodnju ekološkog goriva drvnog peleta smanjit će zaposlenost u ruralnim područjima, što će nesumnjivo dinamizirati iseljavanje. Dinamiziranje iseljavanja progresivno smanjuje smisao ruralnih područja, što, sa svoje strane, resurse na tim osjetljivim područjima čini jalovim resursima. Područja bez ljudi stvaraju besmisao postojanja države kao takve”, ističu njih dvojica.

Zbog toga izražavaju uvjerenje kako će Vlada RH, odnosno premijer Andrej Plenković sa suradnicima, nastaviti progresivnu politiku poticanja razvojnih procesa, dinamiziranje ulagačke klime i europskih vrijednosti te pronaći najbolja rješenja za sve građane Lijepe Naše. “To se neće dogoditi samo zbog toga što su stranke na vlasti to obećale. Vlada to mora učiniti kako bi se vratilo poljuljano povjerenje građana, time i poduzetnika i ulagača. Uvođenje trošarina na obnovljive izvore energije ugrozilo bi mnoge vrijednosti i procese”, zaključuju.