Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od tri posto, što bi bio najveći skok u gotovo devet godina.

Državni zavod za statistiku objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u posljednjem lanjskom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto. Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prošlom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.

Makroekonomisti navode da rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend upućivali su i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista. Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća. Prosječna netoplaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5838 kuna, što je za 1,1 posto više nego godinu dana prije. Pozitivno će na BDP utjecati i snažno ubrzanje rasta industrijske proizvodnje koja jača već 23 mjeseca zaredom.