Nakon što je osječko-baranjska podružnica Zajednice povratnika Hrvatske na svojoj nedavno održanoj sjednici ponovno aktualizirala pitanje stanovnika Kenđije, odnosno hrvatskog teritorija smještenog s lijeve obale Dunava, upite o konačnom početku utvrđivanja granice između RH i Srbije poslali su na nekoliko adresa. Prvi im je odgovorio potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih i europskih poslova, Davor Ivo Stier. Kako ističe u svom odgovoru, stajalište RH temelji se na međunarodnom pravu, odnosno mišljenju Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991. godine (Badinterova komisija) prema kojem su granice bivših republika SFRJ postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.

- U tom je smislu i bivša međurepublička granica između RH i Republike Srbije, kako u Srijemu, tako i na području rijeke Dunav, bila precizno utvrđena i protezala se rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike. To hrvatsko stajalište izneseno je i u dokumentu predanom srbijanskoj strani 2011. godine - piše Stier, nastavljajući kako se u dokumentu uz pomoć činjenica pobijaju srbijanske teze o protezanju međudržavne granice sredinom plovnog toka Dunava, te izlaže argumentacija o područjima na lijevoj obali rijeke (među kojima su i područje Kenđije i Krapandže, odnosno Vukovarske i Šarengradske ade), koja su katastarski evidentirana u RH i nad kojima je Hrvatska do 1991. godine imala isključivu građansko-pravnu, upravnu, sudsku i policijsku nadležnost.

- O konačnom utvrđivanju državne granice potrebno je obnoviti razgovore koji su 2011. godine prekinuti, te sam u tom smislu pokrenuo pripreme za održavanje sastanka Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju i utvrđivanje granične crte i pripremu ugovora o državnoj granici između RH i Srbije - podvukao je Stier, ne precizirajući datum održavanja eventualnog sastanka.

U cijelom odgovoru, dakle, novo je jedino pokretanje priprema za sastanak, dok je stav RH o međudržavnoj granici sa Srbijom otprije poznat. Poznat je, vjerojatno i srbijanskoj strani koja se baš i ne žuri u rješavanju ovog spora. I zašto bi, kada u međuvremenu eksploatira tamošnje šume i poljoprivredne površine, te svojim državljanima dopušta divlju gradnju. A stanovnici Kenđije polako, ali sigurno, uzimaju srbijansko državljanstvo i odlaze u Sombor, ili dublje u unutrašnjost Srbije, svjesni da se matična država Hrvatska prema njima ponaša kao maćeha.

U ZPH-u takvim odgovorom potpredsjednika Vlade RH mogu, ali i ne moraju biti zadovoljni. Zadovoljni stoga što se bar nešto počelo događati (premda je pravi početak upitan), a nezadovoljni činjenicom da razgovori i pregovori mogu potrajati prilično dugo pa mogu proći godine dok se ne dođe do nekog rješenja. U međuvremenu su u ZPH-u predložili i da se vukovarski trajekt prebaci u Batinu kako bi se na taj način spojile dvije obale koje katastarski pripadaju Hrvatskoj, ali čini se da ideja nije naišla na plodno tlo. Bar ne za sada.

- Kontrolu putnika i vozila radio bi brodar koji bi vozio trajekt, pa ne može doći do nikakvih zloupotreba. Trajektom bi mogli prelaziti i poljoprivredni strojevi, pa bi općine Draž, Kneževi Vinogradi i Zmajevac tu zemlju mogli dati u koncesiju, ili pomoći tamošnjim poljoprivrednicima da obrađuju veće površine, odnosno da prevoze i prodaju svoje proizvode u Hrvatskoj. Možda bi bilo zainteresirano i Belje - kažu u ZPH-z, naglašavajući kako je opcija mnogo. Komentari su različiti. Jedni tvrde kako Srbija na taj teritorij ne polaže nikakvo pravo pa je pretpostavka kako vjerojatno ne bi bilo ni njihovih reakcija, kao što ih nema ni na divlju gradnju i divlju sječu šuma. Drugi su, pak, skloniji tvrdnji kako je i nadalje na snazi “prijelazni” dogovor o granici na sredini Dunava, čega se valja pridržavati. Do kada, nitko ne zna.

Dopis sa sličnim pitanjima iz ZPH upućen je ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću, ali odgovora do današnjeg dana nema.

I dok obje strane službeno šute, događa se Liberland, nazovidržava koju je 13. travnja 2015. godine osnovao Čeh Vit Jedlička, uz pomoć skupine istomišljenika. “Ničim izazvan” ustvrdio je (nepravilno) kako je po srijedi “ničija zemlja” pa ju je - prisvojio. Iako je “Liberlanđanima” onemogućen iskrcaj na tlo “njihove države”, ne sjede prekriženih ruku. Nedavno su objavili “oficijelnu brošuru države”, a prije nekoliko dana na poluruševnom objektu koji se nalazi na dijelu sedam četvornih kilometara “velike države” ponovno se zavijorila zastava Liberlanda, što je objavljeno i na društvenim mrežama. Samozvani predsjednik Jedlička na sve strane daje intervjue svjetski poznatim medijima, a ulje na vatru dolijeva i Visoki prekršajni sud RH, kojem su se Liberlanđani žalili na presudu izrečenu zbog prekršenih odredbi Zakona o nadzoru državne granice. Podsjetimo, Visoki prekršajni sud njihovu je žalbu uvažio i cijeli slučaj vratio na prvostupanjski sud kojemu je naloženo da - utvrdi međudržavnu granicu. Zbog svega trpi i gospodarstvo. Udruzi Zeleni Osijek, naime, onemogućena je provedba kanu i kajak obilazaka na Dunavu, jer je kod dunavske ade, zvane Siga, pravog malog raja na Zemlji, koja je bila mjesto obilaska i odmora, postavljen znak zabrane sidrenja.

- Tamo je onemogućen i zabranjen pristup izletnicima i turistima, pa čak i lokalnom stanovništvu, koje je tamo dolazilo na kupanje, izlete i odmor. Naše se, pak, ture, odvijaju isključivo na području bez mina te onima gdje je zbog sigurnosti turista nužan pristup obali. Postavljanjem znaka zabrane pristajanja ture se ne mogu provoditi. Imali smo rezervacije preko turističke agencije iz Austrije upravo za ove sadržaje, ali smo ih morali otkazati - negoduju iz Zelenog Osijeka, naglašavajući kako su u provedbu ovih sadržaja uložena sredstva iz EU fondova, što problematiku čini većom. Podsjećaju kako je njihova Kuća u prirodi Zlatna Greda, koja ima ponudu obilaska Dunava, prva hrvatska ekoturistička agencija nagrađena kao najbolji projekt održivog turizma u RH u 2016. godini. Stoga će rješavanje problema potražiti na najvišim razinama.

- Ovom situacijom razočarani su, osim nas i naših gostiju, i stanovnici Batine i vlasnici vikendica na Zelenom otoku, čije je Siga bila omiljeno odredište - podvlače.

Teško se oteti dojmu da će Dunavom proteći još mnogo vode dok se pitanje razgraničenja ne riješi. Pojedinci koji tvrde kako je, zbog pripreme Srbije za ulazak u EU, pravo vrijeme za početak rješavanja ovog pitanja, sigurno su u pravu. Znaju to, vjerojatno, i u državnom vrhu, ali…