Posljednjih se godina doista mnogo pisalo o glutenu. Bez obzira na to, mnogi ne znaju što on doista jest. Postoje studije i istraživanja koji dokazuju njegovu štetnost, no postoji i druga strana, koja to sve shvaća kao veliku glupost. Govore stari: “Prije smo jeli sve i nije nitko bio bolestan.” Istina, ali isti ti stari prije pedesetak godina bili su mladi, nije bilo rafiniranih ugljikohidrata, genetski modificiranih žitarica, rafiniranih biljnih ulja, prerađevina od soje, kemijskih aditiva, umjetnih gnojiva ni GM hrane kao što je to danas.

Sijali su svoju pšenicu, uzgajali svoje životinje i pili mlijeko direktno iz kravice. Prije pedeset godina nije bilo autoimunih bolesti poput celijakije, krona, kolitisa ili multiple skleroze. Sam način života bio je drukčiji. Djeca su sama razvijala imunitet igrajući se sa životinjama i blatom te jedući razne travne poslastice, poput kiseljaka, za koji danas pola stanovništva i ne zna što je.

Pšenica je od pamtivijeka bila temelj ljudske prehrane, što se zadržalo do danas. Većina ne može zamisliti obrok bez kruha.

Gluten je ljepljivi protein u pšenici koji je zaslužan za izdašnost pekarskih proizvoda te elastičnost i “ljepljivost”. Teško je probavljiv i nalazi se u pšenici i ostalim žitaricama, poput kus-kusa, pira, ječma, raži ili zobi.

Osim glutena današnja, genetski modificirana, pšenica sadržava velike količine štetnog škroba, koji enormno podiže razinu šećera u krvi.

Često brkamo intoleranciju i alergiju na određenu hranu. To su posve različite stvari, ali simptomi mogu biti jednaki. Alergija jest rezultat reakcije imunosnog sustava ili, laički rečeno, momentalna reakcija organizma. Intolerancija uglavnom ima veze s probavnim problemima te označava zakasnjelu reakciju na određenu hranu. Potiče upalne procese u tijelu koji vode do raznih bolesti i poremećaja. Celijakija je pak autoimuna bolest kod koje gluten oštećuje sluznicu crijeva, što onemogućava da se hranjive tvari iz namirnica adekvatno apsorbiraju.

Za alergiju i celijakiju ne postoji lijek. Dakle, tu si možemo pomoći izbacivanjem hrane koja nam smeta. Intolerancija se mijenja svakih tri do šest mjeseci. To znači, ako nam rajčica trenutno stvara probleme i odlučimo je izbjegavati sljedeća četiri tjedna, nakon toga možda više nikada nećemo imati problema s njom!

Kako znati o čemu je riječ? Danas postoje jednostavni serološki testovi te biopsija crijeva, zatim testovi intolerancije i alergije na hranu, koji se iščitavaju uglavnom iz krvi ili s pomoću posebnih uređaja. Ono što bismo prvo sami trebali učiniti jest napraviti eliminacijski test u trajanju od četiri tjedna. Test se provodi tako da se gluten potpuno izbaci te se vodi dnevnik prehrane u koji se osim hrane i pića upisuju simptomi te stanje organizma.

Police dućana pune su bezglutenskih proizvoda. No to nije rješenje za naše probleme. Dovoljno je baciti oko na deklaraciju i znat ćete zašto. Osobno ih ne konzumiram, jer, osim što sadržavaju škrob iz kukuruza, riže ili krumpira, puni su kemijskih aditiva. Može li to onda biti zdravo? Naravno da ne!

Smisao nije tražiti nadomjesne proizvode, nego iz temelja promijeniti prehranu i bazirati se na onom što nam je svakodnevno dostupno u prirodnim okruženjima. To su meso, riba, voće, povrće, jaja, orašasti plodovi i punomasna mlijeka (za osobe koje podnose laktozu). No oprez s bezglutenskom dijetom! Potrebno je obratiti se stručnjaku koji će vam preporučiti određene dodatke prehrani što ih je potrebno uzimati kako zbog nagle promjene ne bi došlo do kolapsa organizma i prekomjernog gubitka vitamina.

Uvriježeno je mišljenje da su osobe s alergijama ili intolerancijama na određenu hranu zakinute za uživanje u desertima. E to nije istina! Dapače, naše slastice znaju biti mnogo bolje od onih komercijalnih, stoga sam danas s vama odlučila podijeliti jedan vrlo ukusan i brz desert!