Objavljeno 24. veljače, 2017.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu, nakon sastanka ministara financija zemalja EU-a u Bruxellesu, kako bi Hrvatska na proljeće mogla izići iz Postupka prekomjernog deficita.
Europska komisija u srijedu je objavila tzv. zimski paket, s analizom gospodarstva u svim zemljama članicama te dubinskim analizama makroekonomskih pokazatelja za zemlje koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže, među kojima je i Hrvatska.
- Realno je bilo očekivati da Hrvatska, s obzirom na neke objektivne okolnosti, prošle godine nije mogla provesti sve mjere koje je zacrtala u programu reformi i sigurni smo da će to biti apostrofirano u izvješću. Međutim, u međuvremenu, makroekonomski pokazatelji, kako po pitanju gospodarskog rasta, tako i javnih financija, doista su dobri i pokazuju veliki napredak - rekao je Marić te najavio da će Vlada u travnju predati Komisiji ambiciozan plan reformi za sljedeće tri godine.
- Ali, od plana je još važnija njegova provedba - istaknuo je. Odlukom Europske komisije Hrvatska se u proceduri prekomjernog proračunskog deficita nalazi od 21. siječnja 2004. godine, zbog postojanja proračunskog deficita opće države većeg od tri posto BDP-a. Paktom o stabilnosti i rastu i kriterijima iz Maastrichta, utvrđena su ograničenja proračunskog deficita i rasta javnog duga. Ako zemlja članica EU-a ostvari proračunski deficit veći od tri posto BDP-a i javni dug veći od 60 posto BDP-a, automatski se aktivira ova procedura. Njezino trajanje je najmanje tri godine i prvi joj je cilj smanjiti deficit ispod tri posto BDP-a, ali i smanjiti razlike između postojeće razine javnog duga i referentne razine od 60 posto BDP-a za prosječno jednu dvadesetinu godišnje.
Lakše zaduživanje
Valja podsjetiti kako je deficit državnog proračuna u 2016. iznosio 1,7 posto BDP-a, dok je za ovu godinu projekcijom proračuna planiran na razini od 1,6 posto BDP-a.
Dr.sc. Predrag Bejaković, s Instituta za javne financije, komentirajući za naš list mogućnost izlaska Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita ovoga proljeća, kazao je kako bi to bilo jako dobro.
- To je u svakom slučaju odlična vijest i nadam se da će se to i dogoditi. Izlazak iz Procedure predstavljao bi dokaz da kontroliramo naše financije, pa i smanjujemo javni dug. Posljedica izlaska jest mogućnost da se jeftinije zadužujemo i dalje smanjujemo javni dug. Hrvatska svoje dugove u najvećoj mjeri samo reprogramira. Jasno je da je tako teško smanjiti dugovanja. Oni će se smanjivati ako ih reprogramiramo pod povoljnijim uvjetima - kaže Bejaković.
Ekonomist Ljubo Jurčić ističe kako izlazak iz Procedure prekomjernog deficita neće utjecati na povoljnije hrvatsko zaduživanje, baš kao što ulazak u proceduru nije utjecao na kamate prema kojima smo se zaduživali, s obzirom na to da su one padale protekle tri godine.
Sve ovisi o Vladi
- Hrvatsko gospodarstvo se stabilizira, ali za to zaslugu nema hrvatska politika. Pad deficita i smanjenje duga možemo zahvaliti okolnostima u kojima smo se našli. Uvoz u Hrvatsku u odnosu na 2008. godinu smanjen je za približno četiri milijarde eura godišnje, a od 2012. imamo pozitivan odnos u vanjskotrgovinskoj razmjeni. To znači da od 2012. više proizvodimo nego što trošimo. Izvoz je porastao zahvaljujući ulasku u EU. Turizam u Europi raste po stopi od oko pet posto godišnje, što se prelijeva i Hrvatskoj. Svemu su pridonijele niske cijene nafte koje su snizile troškove proizvodnje poduzetnicima i povećale raspoloživi dohodak građanima. Hrvatska je došla u razinu ravnoteže prihoda i rashoda, proizvodnje i potrošnje, ali ne treba zaboraviti da smo u odnosu na 2008. još uvijek “deset metara ispod površine zemlje”, dok su ostale nama konkurentske zemlje “20 metara iznad površine”. Hoćemo li na bazi ove stabilnosti imati visoki gospodarski rast ili nešto drugo, ovisit će o mjerama koje će poduzimati Vlada - zaključio je Jurčić.
Igor MIKULIĆ/H
Gospodarstvu potrebna i pravna sigurnost
Predrag Bejaković drži kako su razvoju hrvatskog gospodarstva svakako potrebne reforme, ali još više i pravna sigurnost koja će zaustaviti neprestano mijenjanje zakona.
- Česte promjene zakona kod nas su doista problem. Recimo Zakon o porezu na dohodak mijenjan je 20 puta, a Zakon o PDV-u 18 puta od 1994. godine, kada je uveden PDV - ističe Bejaković.
HOĆE LI VOJNI PRORAČUN POVEĆATI DEFICIT?
Na upit što bi značilo za hrvatske javne financije ako bi proračun za obranu morala podići na dva posto BDP-a, na čemu u posljednje vrijeme inzistiraju SAD kod svih članica NATO-a, ministar Zdravko Marić rekao je da je i u ovogodišnjem proračunu znatno povećan obrambeni proračun. “Ove godine za devet posto povećali smo obrambeni proračun u odnosu na prošlu godinu čime je dosegnut iznos od 4,4 milijarde kuna, što je 1,23 posto BDP-a. To je nakon dugo vremena ne samo nominalno povećanje, nego i povećenje u odnosu na BDP. Međutim, ciljano izdvajanje od dva posto značilo bi 7,2 milijarde kuna. To je jako mnogo”, rekao je Marić, dodajući da ne bi ulazio u “spekulacije i predviđanja kada će se to dogoditi i u kojim rokovima, i hoće li se dogoditi”.