Objavljeno 24. veljače, 2017.
Njemačka je predložila Europskoj uniji ublažavanje dijela mjera zaštite ljudskih prava kako bi više tražitelja azila moglo biti deportirano dok se čeka da se njihovi zahtjevi riješe.
Prema pisanju EurActiva, to je samo jedan od mnogih dokumenata koji se razmatraju u Bruxellesu dok im EU, s obzirom na to da je od početka 2015. primio više od 1,3 milijuna migranata i izbjeglica, nastoji otežati ulazak i ostanak na području Unije. Predložene mjere, ako budu usvojene na razini EU-a aktivirale bi se samo u slučaju novog masovnog priljeva izbjeglica i migranata u EU. “To je još jedan dio napora da se ojača readmisija ljudi bez obzira na to odakle su došli”, rekao je jedan briselski diplomat. Sporazum kojim se omogućava vraćanje tražitelja azila EU ima samo s Turskom. Ako prijedlog bude odobren, takvi transferi bit će mogući i na druga mjesta, uključujući jug Mediterana, kažu diplomati. Zbog mogućnosti novog migrantskog vala EU već razgovara s Libijom, Tunisom i Egiptom o zauzdavanju migracije u Europu.
I dok u EU kažu da imaju pravo vratiti sve ekonomske migrante ako to odluče, postojećim propisima o ljudskim pravima predviđeno je da tražitelji azila dok čekaju da se o njihovim zahtjevima za azil odluči mogu biti deportirani samo u zemlje koje ispunjavaju određene uvjete. U radnom dokumentu, u koji je imala uvid agencija Reuters, među tim uvjetima pobrojeni su sigurnost od prijetnji i progona, humani uvjeti prijma i bar djelomičan pristup zdravstvenoj njezi, obrazovanju i tržištu rada. Kako se navodi, u nekim dijelovima je to više od osnovne zaštite predviđene Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica i europskom Poveljom o temeljnim pravima. Nije precizirano koji bi od tih uvjeta mogao biti uklonjen, ali je istaknuto da će masovna protjerivanja i dalje biti zabranjena i da će zemlje prijma i dalje morati jamčiti pristojne uvjete života za deportirane tražitelje azila. Također bi trebalo poštovati tzv. zabranu vraćanja žrtava, odnosno mogućnost da EU deportira ljude na mjesta na kojima bi njihovi životi mogli biti ugroženi. Novi prijedlog uključuje opciju priznavanja određenih regija, a ne cijelih država, što je sada slučaj, za pogodne da u njih mogu biti vraćeni ljudi, uključujući tražitelje azila. Dužnosnici EU-a, prenosi EurActiv.com, priznaju da razmatraju koncept sigurnih zona koji podrazumijeva slanje ljudi u određene regije zemalja za koje se inače smatra da je situacija u njima previše opasna. “Ti planovi izokreću međunarodne propise o izbjeglicama. To je potpuna izdaja, nehumano”, komentirala je dokument eurozastupnica iz skupine Zelenih Ska Keller. Europska komisija nije komentirala predloženi dokument. “Nije riječ o gradnji 'Europe tvrđave'. Riječ je o borbi protiv ilegalne imigracije, koja je već stajala života tisuće ljudi”, navodi se u dokumentu.
Eduard SOUDIL
EU bi plaćao trećim zemljama da se skrbe o migrantima
Sporazum o zaustavljaju ilegalne imigracije između EU-a i Turske iz 2016, koji uključuje odredbe o vraćanju tražitelja azila koji su stigli u Europu preko Turske, znatno je smanjio broj prispjelih i u radnom dokumentu se navodi da taj sporazum treba poslužiti kao shema za buduće sporazume. Međutim, sporazum s Turskom kritiziraju borci za ljudska prava jer se njime smanjuju temeljna prava čovjeka. “Njegovom primjenom dovode se u opasnost ljudski životi”, upozoravaju. U dokumentu se ističe i da bi širenje mogućnosti za deportaciju tražitelja azila obeshrabrilo krijumčarenje ljudi. EU bi, kako se dodaje, osigurao sredstva za unaprjeđivanje uvjeta života izbjeglica i migranata vraćenih u treće zemlje.