Objavljeno 24. veljače, 2017.
SLATINA
Ljudi ne znaju koje mi prirodno bogatstvo na slatinskom području imamo jer Slatina nikad nije sustavno istraživana. S ovim što ja radim, kompletna flora ovoga područja bit će poznata, također i reprezentativne životinjske skupine, ali bitan je pomak s ničega na vrlo obilne detalje - govori magistar biologije Dragan Prlić iz Donjih Meljana, koji već godinama istražuje prirodu svoga zavičaja i prikuplja materijale za jedinstvenu monografiju koju namjerava objaviti.
– Istraživanja koja na slatinskom području provodim od 2009. godine nadogradnja su moga diplomskog rada o fitogeografskim obilježjima toga područja. Dosad sam napravio i kompletno istraživanje staništa sa statističkom analizom, a moj konačni cilj je monografija o prirodnim vrijednostima Slatine. Želim dati svoj doprinos istraživanju slatinskoga područja, da svi podaci budu zapisani i dostupni, i da takvim zapisom ostavim trajno naslijeđe svome zavičaju.
Osim istraživanja raznolikosti, Prlić također radi na etnobotaničkim i ekopovijesnim aspektima tih istraživanja, što znači da razgovara sa starijim ljudima jer ga zanima kako je nekad bilo u njihovoj sredini, u njihovu selu, kakva je bila priroda, koje su biljke poznavali i koristili, čime su se ljudi bavili i slično. Sve će to biti uklopljeno u jednu priču, koja će biti razumljiva i zanimljiva za širu javnost.
Tijekom istraživanja fotografski je dokumentirao krajolike za svako naselje pojedinačno, evidentirao vegetaciju i staništa na slatinskom području prema nacionalnoj klasifikaciji staništa. Kad je riječ o životinjskom svijetu, terenska istraživanja obavljena su i sada treba sve podatke posložiti i analizirati. Kod biljaka stanje je nešto drugačije.
– Najnoviji floristički podaci pokazuju kako slatinsko područje zasad ima 820 poznatih vaskularnih biljaka. Prošle godine istražene su i kultivirane biljke po vrtovima i parkovima, a kad i ti podaci budu obrađeni, bit će ih sigurno oko tisuću. Evidentirao sam također 60 mahovina i 80 lišajeva - kaže Prlić.
Budući da istraživanja kakva provodi Prlić obuhvaćaju detaljna promatranja i mikroskopiranja, uz uporabu kemikalija, od velike mu je pomoći mali laboratorij koji je sam opremio novcem od džeparca i projektnih zarada, kao i stručna literatura koju sam nabavlja.
Petar ŽARKOVIĆ
Neočekivane i nove biljne vrste
Tijekom istraživanja na području Slatine Dragan Prlić uočio je biljke, životinje i pojave koje su doista rijetke, pa i neočekivane. “Takav je lišaj plućasti režnjaš (lat. Lobaria pulmonaria) koji sam slučajno zabilježio u šumi hrasta lužnjaka kod Kozica. Neočekivan je zato što obično raste na planinama i obalnim područjima s više od 1000 mm padalina godišnje, a nađen je u nizinskoj šumi s oko 700 mm padalina. Sudjelovao sam u projektu katalogizacije lišajeva u Hrvatskoj i ovo je jedini nalaz u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje je taj lišaj zabilježen na kori hrasta lužnjaka. Njegov opstanak i razvoj vjerojatno je omogućio gusti sklop krošanja i vlažna mikroklima”, kaže biolog koji je pronašao sitnocvjetnu režuhu (lat. Cardamine parviflora) iz porodice kupusnjača, novu biljnu vrstu za Hrvatsku, zabilježenu na području cijele Hrvatske samo kod Slatine, u šumi poljskog jasena nedaleko od Medinaca.
Dobitnik Rektorove nagrade
Poslije gimnazije u Slatini, Dragan Prlić (32) studirao je i diplomirao biologiju, znanstveni smjer, na osječkom Odjelu za biologiju. Kaže da je oduvijek bio ljubitelj prirode, ali u gimnaziji o biologiji nije razmišljao. Tek kasnije, kad je više boravio u prirodi i kad je počeo više čitati literaturu, počele su ga zanimati biljke. Već u vrijeme studija počeo je obavljati istraživanja i na trećoj godini fakulteta objavio je svoj prvi samostalni znanstveni članak. Za svoje istraživačke rezultate tijekom studija dobio je Rektorovu nagradu. Bio je već na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, a ima i niz objavljenih znanstvenih i stručno-popularnih članaka. Član je različitih prirodoslovnih društava, nije zaposlen, a do sada je radio kao konzultant na velikim EU projektima.
Tijekom istraživanja fotografski je dokumentirao krajolike za svako naselje posebno