Prema uredbi Europske komisije (EK) o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva, donesenoj još početkom rujna 2016., Hrvatskoj je određena financijska struktura omotnice u ukupnom iznosu od 22,707.839,90 kuna, od čega iz blagajne EU ide iznos od 11,353.919,95 kuna, a iz državnog proračuna Republike Hrvatske još toliko. Na temelju toga Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku da se novac za pomoć ugroženim sektorima iz EU usmjeri u mljekarstvo.

Domaći mljekarski sektor odmah je pozdravio odluku Ministarstva poljoprivrede da se novac za pomoć ugroženim sektorima iz EU usmjeri u mljekarstvo, jer je jedan od najugroženijih sektora proizvodnje hrane, međutim kažu da nije jasno zašto se toliko dugo čekalo, jer je uredba EU donesena u rujnu 2016.

- Žao nam je što se na donošenje ovakve odluke čekalo gotovo šest mjeseci, jer je EU donijela rješenje o paketu pomoći u rujnu prošle godine. Smatramo također da su iznosi koji su Hrvatskoj do sada bili dodjeljivani od EU, a u usporedbi sa zemljama sa sličnom situacijom, preniski i vjerujemo da postoji znatan prostor da se naša diplomacija i tijela u Bruxellesu, zajedno s Ministarstvom, izbore u budućnosti za veće iznose pomoći za našu poljoprivredu - kaže Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk.

U mljekarskim se krugovima također ponovno rasplela tema o tome zašto Hrvatska, uz Rumunjsku, dobiva najmanje novca te začuđuje da je čak i Bugarska posljednji put dobila peterostruko više novca od Hrvatske.

Neki od naših sugovornika kažu da se pitaju što naši europarlamentarci uopće rade u Bruxellesu, jer je očito da se ne bore baš puno za interese naše zemlje.

Što rade i kako se bore za dobivanje što više novca, pitali smo neke od njih jedanaest u Bruxellesu, a zašto se s donošenjem odluke čekalo šest mjeseci, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede.

“Nije točno da se šest mjeseci čekalo s donošenjem odluke o raspolaganju sredstvima iz Delegirane uredbe Komisije (EU) o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva. Republika Hrvatska je, sukladno s obvezama koje je imala prema Uredbi, pravodobno Europskoj komisiji dostavila obavijest o namjeri isplate dodijeljenih sredstava uz maksimalnu dopuštenu razinu dodatne potpore. Naime, uz 11,35 milijuna kuna odobrenih RH od Europske komisije bilo je nužno prvo usvojiti državni proračun RH za 2017. te u njemu osigurati dodatni istovjetan iznos tako da ukupna interventna potpora iznosi 22,7 milijuna kuna. Obveza RH bila je dostaviti i opis aktivnosti koje će provoditi, pa je donesena odluka o provedbi programa kvalitete, odnosno projekata kojima je cilj promicanje kvalitete i dodane vrijednosti”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Dodali su da je tu mjeru odabralo deset država članica EU, a 16 za smanjenu proizvodnju.

- Kako bi se stekli svi uvjeti za provedbu aktivnosti i isplatu sredstava predviđenih za ovu namjenu, Vlada RH je izradila Uredbu o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka, koja je javnosti na e-savjetovanju za prijedloge i prigovore bila dostupna između 7. i 21. veljače ove godine i na koju nije stigao ni jedan komentar. Valja navesti i da je pri utvrđivanju iznosa nepovratnih sredstava Europska komisija uzela u obzir glavne značajke njihovih sektora i proizvodnje, tržišnih cijena i tržišni udio malih poljoprivrednika - naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

- Treba također naglasiti da države članice nisu imale mogućnost utjecati na izbor i ocjenu kriterija kojima se Europska komisija koristila pri utvrđivanju omotnice s obzirom na to da Europska komisija ima delegiranu ovlast da o tome odlučuje samostalno bez država članica - zaključili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Iz Ministarstva također navode da 0su u okviru Vijeća ministara zahtijevali uvođenje izvanredne mjere i zalagali se za izdašniju omotnicu, odnosno za jednak princip potpore i iznos omotnice kao što je to bilo s izvanrednom mjerom u 2015.

- Unatoč tome, EK je, smatrajući da izvanredna mjera iz 2015. nije imala željeni učinak, donijela ovaj, takozvani rujanski, paket. Taj je paket, između ostalog, uključivao i mjeru smanjenja proizvodnje koja je bila izravno primijenjena i u Hrvatskoj iako je stav Ministarstva poljoprivrede bio da ta mjera nije primjerena našoj situaciji s obzirom na stanje u kojem se nalazi hrvatska proizvodnja mlijeka, s kontinuiranim padom proizvodnje. Zbog toga se Ministarstvo poljoprivrede, imajući u vidu potrebu da se potpora osigura za što veći broj proizvođača mlijeka i da se pri tome zadovolje novi zahtjevi Uredbe, odlučilo za model koji će proizvođačima mlijeka osim financijskog učinka osigurati i dodanu vrijednost kroz sustav kontrole mliječnosti s ciljem jačanja otpornosti proizvođača na volatilnost tržišta.

Marijana Petir, zastupnica u EU parlamentu, kazala je da je pri predstavljanju hitnih mjera za spas mljekarskog sektora upozoravala na nerazmjer u dodjeli sredstava.

- Paket pomoći od 350 milijuna eura prema državama članicama nije bio ravnomjerno ni pravedno raspodijeljen, jer su Hrvatska, Rumunjska i Irska dobile manje od 10 eura po grlu, Francuska i Njemačka nešto više od 13 eura, Švedska, Bugarska i Belgija nešto više od 20 eura, Litva 44, Latvija 60, a Estonija gotovo 90 eura, i na to sam reagirala. Razmatrala sam i mogućnost s kolegama iz drugih država članica koji su bili nezadovoljni da tražimo blokadu uredbe, no to bi značilo da nitko ne bi dobio novac - kazala je Petir.