Objavljeno 24. veljače, 2017.
OSIJEK
S prvim zrakama sunca počeli su i proljetni radovi u vrtovima, no usporedo s tim i vatrogasci sve češće jure na intervencije na otvorenom prostoru. U samo jednom danu, i to u srijedu poslijepodne, dogodilo se pet požara na otvorenom, i to dva na širem osječkom području te tri u Požeško-slavonskoj županiji.
U Osijeku je gorjelo na Pampasu, a u Josipovcu je gorjelo u vrtovima.
- Na Pampasu, u osječkoj Retfali, izgorjela je hrpa smeća i nisko raslinje u topolovoj šumi. U Bizovačkoj ulici u Josipovcu izgorjelo je nisko raslinje u dvije bašće, odnosno vrtovi, veličine 100 puta 150 metara - doznajemo od Pere Čemana, zapovjednika Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Osijek. O požaru u Josipovcu vatrogascima je dojavljeno u 14.39, a u Osijeku u 16.51.
U Požeško-slavonskoj županiji izgorjeli su hektari niskog raslinja. U 15.30, zbog još neutvrđenog razloga, zapalili su se suha trava i nisko raslinje, pri čemu je opožareno oko pet hektara.
- Oko 16 sati kod mjesta Striježevica dogodio se još jedan požar na otvorenom, pri čemu je ponovno opožareno oko pet hektara. U požaru kod mjesta Kantrovci, koji je izbio oko 18 sati, opožareno je oko pola hektara - doznajemo od Ivane Radić, glasnogovornice Policijske uprave požeško-slavonske.
Iz MUP-a ističu da je čovjek najčešći uzročnik nastanka i širenja požara, a prirodne nepogode - suša, visoke temperature i vjetrovi, uzrok su velike opožarenosti površina i otežavaju gašenje. Iz policije podsjećaju građane da je zabranjeno paljenje vatre na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izgrađenih od zapaljivog materijala te na trasama elektroenergetskih vodova. Spaljivanje je zabranjeno i u lovištu bez obavijesti nadležne lovne udruge ili lovozakupnika te u blizini miniranih i minsko sumnjivih površina, kao i u blizini trajnih nasada voćnjaka i vinograda. Spaljivati se biljni otpad može samo pod uvjetom da svaka osoba vodi računa o tome da ne izazove požar na poljoprivrednom zemljištu, a suho se raslinje može spaljivati danju, po mirnom vremenu, i to uz prethodnu obavijest nadležnoj vatrogasnoj postrojbi. Građani koji spaljuju biljni otpad moraju biti na mjestu spaljivanja dok god se i posljednja žar ne ugasi kako se vatra ne bi nekontrolirano proširila. Hrvatska vatrogasna zajednica pak savjetuje da se biljni otpad zbrinjava na ekološki prihvatljiv način.
Sandra LACIĆ
KAZNE DO 150.000 KUNA
Prema Zakonu o zaštiti od požara, novčanom kaznom od 15.000 kuna do 150.000 kuna ili kaznom zatvora od 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar, a osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se kaznom od 2000 do 15.000 kuna. Fizičke i pravne osobe dužne su policijskoj upravi neposredno ili preko centra 112 prijaviti nastanak požara i pružiti sve informacije o požaru. Svaku fizičku osobu koja ne prijavi požar očekuje kazna od 1000 do 15.000 kuna.
glavni krivac
ČOVJEK JE NAJČEŠĆI UZROČNIK POŽARA