Dok državi na naplatu dolaze velike obveze, vlast još nije dovoljno duboko zakoračila u privatizaciju državnih poduzeća iako bi njihova prodaja mogla smanjiti pritisak na proračun, rečeno je na konferenciji Tržište kapitala u 2017. godini. Komentirajući novosti o početku privatizacije stotinu tvrtki iz CERP-ova portfelja, odnosno odgovarajući na pitanje o tome kako bi prihodi od privatizacije utjecali na javne financije, predstojnik Katedre za financije ZŠEM-a i viši savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke u području fiskalne politike Ante Žigman kazao je da je Vlada u privatizaciju krenula neambiciozno. “Vlada je neambiciozno krenula u strategiju privatizacije svoje imovine. Možda nije imala vremena za pripremu, ali iznosi o kojima sada razgovaramo svakako su mali”, rekao je Žigman.

Upravno vijeće CERP-a prošloga je tjedna prihvatilo privatizacijsku listu za ovu godinu. Riječ je o manjinskim udjelima države u nizu kompanija od kojih će se dio prodavati na Zagrebačkoj burzi, među kojima 19,8 posto udjela hotela Medena, 3,87 posto Medora hotela i 3,31 posto hotela Živogošće. Nabrojivši velike kreditne i druge obveze koje su pred državom ove i sljedećih godina, Žigman je naglasio da bi svaki veći napor u prodaji državne imovine ublažio pritisak na proračun, ali i smanjio javni dug. Bilo bi pozitivno kada bi se taj dug sa sadašnjih 80-ak posto, godišnje smanjivao za jednu dvadesetinu, odnosno za 2,5 posto udjela u BDP-u, rekao je. Prema njegovim riječima, HNB održava dobre kontakte s Ministarstvom financija i Ministarstvom za državnu imovinu, što će se dodatno pojačati bude li se privatizirao HEP. Naime, pri eventualnoj privatizaciji HEP-a kuna bi zbog visokog priljeva kapitala mogla aprecirati, a HNB bi tada, ističe Žigman, učinio sve kako ne bi nastupili poremećaji na tržištu. H