Objavljeno 20. veljače, 2017.
Krunoslav Lovreković jedan je od samo četiri posto pacijenata u Hrvatskoj koji nadomjesno liječenje bubrežne funkcije obavljaju peritonejskom dijalizom.
Riječ je o vrsti dijalize koju pacijenti provode sami kod kuće, a za nju je potrebno operativno postaviti kateter u trbušnu šupljinu. Postupak se provodi tako da pacijent promjeni tekućinu za dijalizu u trbušnoj šupljini kroz kateter, zatvori kateter pa nastavi svoje aktivnosti i tako svakih četiri do šest sati. Nakon tog se vremena tekućina iz trbušne šupljine istoči i baci te se utoči nova, za što je ukupno potrebno 30-40 minuta.
Nisu vezani za bolnicu
Iako se rijetko tko od pacijenta sa zatajenjem bubrežne funkcije odluči na tu vrstu dijalize, njezine su prednosti velike jer bolesnicima omogućuje da normalno žive i da ne moraju biti vezani uz bolnicu. Ono po čemu je slučaj 41-godišnjeg Krunoslava poseban činjenica je da on cijeli postupak vrlo često obavlja u vlaku, jer je zaposlen u Hrvatskim željeznicama kao pratitelj ili stjuard u međunarodnom vlaku prema Zürichu i Münchenu.
- Moram priznati da su moji poslodavci u početku bili skeptični kako ću ja to obavljati u vlaku pokraj putnika, ali kada su vidjeli da nemam nikakvih problema i da sve štima, nije se više postavljalo nikakvo pitanje, jer od početka ove vrste liječenja nisam bio na bolovanju - priča taj simpatični otac dvoje djece. Da se nešto događa s njegovim zdravljem, shvatio je još prije šest godina, kada mu se dogodilo da više nije imao snage ni za cijepanje drva.
- Mislim kako je sve posljedica duboke venske tromboze, na koju se nastavila autoimuna bolest. Nakon brojnih pretraga dijagnosticirana mi je IgA nefropatija te mi je ponuđena opcija hemodijalize ili peritonejske dijalize, a ja sam odabrao tu drugu. Obavljena je operacija i edukacija i sada u 24 sata obavim četiri izmjene. No ova vrsta dijalize također na određeni način uništava organizam, pa ću svakako morati na transplantaciju. Sada čekam poziv, ali ako baš tada budem u vlaku, nažalost, ostat ću bez bubrega i morati čekati sljedeći - priča Krunoslav. Inače, uz liječenje i kontrole u KB-u Dubrava pod vodstvom prof. dr. sc. Mladena Knoteka, najzaslužniji za Krunoslavovu uspješnu terapiju zapravo je njegov nefrolog iz Koprivnice, dr. Igor Žabić, jer je sam Krunoslav iz mjesta Trema, kod Križevaca.
Troškove snosi HZZO
- Za peritonejsku dijalizu potencijalni je kandidat svaki bolesnik kojemu je potrebno nadomjestiti bubrežnu funkciju. Važno je napomenuti da bolesnici tijekom života mogu mijenjati modalitete liječenja (npr. hemodijaliza ne isključuje mogućnost daljnjeg liječenja drugom metodom - peritonejskom dijalizom). U odabiru same metode veliku ulogu igra informiranost bolesnika, a treba reći da sav materijal i pribor za peritonejsku dijalizu odobrava i troškove snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Prednosti liječenja peritonejskom dijalizom u tome su što se provodi izvan bolnice, veća je suradnja bolesnika i bolja kvaliteta života, bolje očuvana ostatna bubrežna funkcija, manji troškovi liječenja, bolja kontrola krvnoga tlaka, krvne slike, slobodnija prehrana i unos tekućine i dobri rezultati nakon transplantacije. Peritonejska dijaliza u prve dvije-tri godine ima bolji ishod za preživljenje bolesnika od hemodijalize. S obzirom na prosječno vrijeme čekanja na transplantaciju bubrega u Hrvatskoj, koje iznosi do tri godine, takvi bolesnici boljeg općeg stanja ulaze u sam proces transplantacije - priča dr. Žabić, voditelj Odjela nefrologije i dijalize OB “Dr. Tomislav Bardek“ u Koprivnici, te dodaje kako je Krunsolav zbog svog izbora danas radno aktivna osoba, koja do sada nije imala nikakve komplikacije liječenja. Uz to je uspješno završio obradu i nalazi se na listi čekanja za transplantaciju bubrega.
Nefreteta Z.EBERHARD
U HRVATSKOJ BROJ PACIJENATA NA PERITONEJSKOJ DIJALIZI U PADU
Broj pacijenta liječenih peritonejskom dijalizom (PD) u Hrvatskoj je 2008. godine iznosio 6 % ukupnog broja bolesnika na nadomjesnom liječenju bubrežne funkcije. Taj broj, na žalost, opada te je 2015. godine iznosio 4 %. Prevalencija bolesnika na PD u svijetu varira među zemljama. Postoje zemlje u kojima oko 80 % bolesnika liječenje kronične bubrežne bolesti počinje PD-om, ako za to ne postoje kontraindikacije. Prosjek bolesnika liječenih PD-om u EU-u iznosi 10 %. Pri odabiru metode bitan je i utjecaj ekonomskih čimbenika i zdravstvene politike. Preduvjet za promociju PD je edukacija bolesnika, edukacija liječnika te poticaj strukovnih društava i državne administracije. Cilj je postizanje stope bolesnika liječenih peritonejskom dijalizom od 20 %.
Edukacija liječnika dovela je do postupnog povećanja broja centara u kojima je liječenje PD-om moguće. Dokaz tomu je i koprivnička opća bolnica, primjer manje županijske bolnice, koja je u proteklih pet godina u vrhu po postotku bolesnika liječenih PD-om u Republici Hrvatskoj te je s 14 % ukupnog broja bolesnika liječnih dijalizom prešla prosjek EU-a. Ključ tog uspjeha entuzijazam je mladih liječnika pod vodstvom dr. Igora Žabića, koji su nakon povratka sa specijalizacije u Zagrebu odlučili stečena znanja primijeniti u lokalnoj zajednici te bolesnicima županije omogućiti kvalitetne oblike liječenja bez potrebe za putovanjem u udaljene centre (Zagreb, Osijek). - Prvi koraci učinjeni su uz potpru mentora iz Zagreba (doc. dr. Karmela Altabas, KBC “Sestre milosrdnice”, i prof. dr. Mladen Knotek, KB “Merkur”), koji su bili na raspolaganju za sva pitanja i eventualne nejasnoće. Drugi važan faktor uspješne provedbe programa je taj što smo našim bolesnicima omogućili uvid u sve modalitete liječenja (s njihovim prednostima i manama), proveli predijaliznu edukaciju te omogućili bolesnicma da međusobno razmijene iskustva o liječenju (jako je važno da bolesnik “iz prve ruke” dobije informaciju ne samo od liječnika koji provodi liječenje nego i od bolesnika koji su već neko vrijeme na dijalizi). Treći, možda i najvažniji, faktor trajna je edukacija medicinskog osoblja, koje sudjeluje u provođenju peritonejske dijalize (med. sestre i tehničari, nutricionisti, kirurzi, psiholozi...), a bez čijeg zajedničkog truda ovaj program ne bi zaživio - zaključio je dr. Žabić
20%
stope bolesnika liječenih peritonejskom dijalizom je zacrtani cilj