Muzej Slavonije jedna je od najstarijih, a prema veličini fundusa i najznačajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1877. kao “Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka”, donacijom bogate zbirke novca, oružja i medalja osječkog veletrgovca i sakupljača starina Franje Sedlakovića.
Sve to potvrdio nam je i aktualni ravnatelj i bivši muzejski pedagog u ovoj ustanovi Denis Detling.
Zna li se točan datum osnutka?
- Franjo je Sedlaković 17. siječnja 1877. darovao gradu 2000 predmeta sa željom da se osnuje muzej. To je potvrđeno na sjednici Poglavarstva točno mjesec dana kasnije pa tako 17. veljače možemo smatrati začetkom, iako je pravi početak rada teško utvrditi.
Je li ta inicijalna zbirka sačuvana?
- Sve je na svome mjestu. Iako se ne čuvaju kao zbirka, nego su raspoređeni po različitim zbirkama, točno se zna koji su to predmeti, jer knjige se uredno vode.
Sa svojih ste 140 godina među najstarijim muzejima u Hrvatskoj?
- Među pet smo najstarijih, no možemo se podičiti da smo najveći muzej općeg tipa, nismo specijalizirani, nego brinemo o najraznovrsnijoj građi.
To je otegotna okolnost?
- Da, i to konkretno znači da u muzeju imamo oko pola milijuna predmeta raspoređenih u 169 zbirki.
GRUBA RAČUNICA
Da smo primjerice u Zagrebu, od MSO-a bi se moglo napraviti koliko muzeja?
- Kvalitetnih bar pet-šest! Na žalost, u gradu i zajednici ne postoji svijest o značaju ovog muzeja. Posebice ne u odnosu na ono kako nas doživljavaju u Zagrebu. Mnogi veliki zagrebački muzeji oduševljeni su bogatstvom naše građe. Kada se pripremaju veliki izložbeni projekti, rijetko se kada nas zaobiđe.
Koliki je postotak građe digitaliziran, dostupan za pretragu?
- Veliki dio još nije, to nam predstoji. U bazu je podataka uneseno između 150 i 200 tisuća, a ostalo je još u papirima.
Drugi vas muzeji u tome premašuju?
- Kako koji. Mi bismo trebali svu građu imati sređenu i registriranu, a za sada je 50-ak zbirki. Nije to toliko loše u odnosu na druge. Ima i objektivnih prepreka za to, poput činjenice da MSO ima 38 zaposlenih, od kojih je 23 stručnih djelatnika. Kustosa je 17 i dvoje je knjižničara, a to su ljudi koji vode 169 zbirki i 500.000 predmeta. Grubom računicom dolazimo do brojke s više od 26 tisuća predmeta po osobi. U idealnim uvjetima kustos bi trebao biti zadužen za jednu zbirku, a kod nas je to desetak. U muzej se tijekom 140 godina mnogo toga 'taložilo'. Od osnutka pa negdje do 2. svj. rata bila je zaposlena samo jedna osoba.
Koliko zbog svega toga trpi kulturna baština?
- Obrada ne ide tempom kojim bismo htjeli pa u tom segmentu trpi. Veliki dio građe treba od osnovnih do zahtjevnijih konzervatorsko-restauratorskih zahvata. Za svu građu koju imamo jedan restaurator i dva preparatora nisu dovoljni. Opremili smo dvije radionice koje zadovoljavaju osnovne i malo više od toga potrebe. Naravno da bismo željeli više i bolje, ali tebalo bi i više djelatnika kako bismo mogli našu građu obraditi i eventualno preuzeti građu nekih drugih muzeja.
KORAK PO KORAK
Država je 100 % vlasnik muzeja, ali ste u gradskoj imovini?
- Pola zgrade Magistrata pripada nama, pola Gradu, dok je bivši, Arheološki muzej , tj. zgrada Glavne straže, u potpunosti naša. I ostale naše lokacije uglavnom su gradske.
Na koliko se ukupno radnih kvadrata prostire muzej?
- Računajući i depoe, oko osam tisuća.
Koliko vam još tisuća nedostaje?
- Koliko god nam daju, bilo bi malo. Iako mislim da u ovom trenutku nije problem kvadratura, nego uvjeti.
Vi ste državna kuća, a to su sve gradski muzeji. Kad smo kod obnove, zagrebački je gradonačelnik najavio obnovu četiriju muzeja. Kad je MSO posljednji put doživio neki oblik renoviranja?
- Kada je 2007. otvoren Arheološki muzej, kasnije pripojen MSO-u.
Je li vam to pripojenje olakšalo ili zakompliciralo život? S jedne ste strane dobili te tako željene kvadrate...
- Nije spajanje bilo baš jednostavno, a depoi su bili popunjeni kad smo ih dobili. U konačnici dobili smo nešto uredskog i prostor za radionice. Zgrada Magistrata obnovljena je prošle godine, restauriran je salon - uloženo je 70-ak tisuća kuna, no to je samo djelić zgrade. Obnova cijele bila bi velika investicija pa smo zadovoljni što idemo polako, korak po korak. Imamo i jednu sretnu vijest - proširili smo se! Dobili smo prostor na Trgu Ivana Pavla II., pa ćemo tamo preseliti dio muzeja. U planu je preseljenje knjižnice. Time ćemo biti i dostupniji prema našim krajnjim korisnicima koji često traže uvid u spomeničku tiskanu građu.
To znači da će vaša jedna jedina čistačica sada imati još više posla! Pravi li Grad pritisak da iziđete iz njihovog prostora?
- Vjerojatno ćemo napustiti dio prostora koji nisu naši, no ne preko noći, primjerice već spomenutu Staru pekaru, a dugoročno je u planu i obnova u Bosendorfovoj. Vjerujem da bi Grad htio da mi iz nekih prostora prije iziđemo, no...
ULOGA ZAJEDNICE
Čime se možete pohvaliti?
- Kada govorimo o preseljenju u nove prostore, treba naglasiti da imamo najbogatiju muzejsku knjižnicu u Hrvatskoj! Spomenički fond broji približno 80 tisuća jedinica.
Niste na meti lopova?
- Nismo. Problem nisu građani, nego zajednica koja to bogatstvo ne prepoznaje. Svi se problemi mogu riješiti, no veliki balast muzeju je, ponavljam, nerazumijevanje zajednice. Osnovani smo 1877. kao muzej Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, najstarija smo kulturna ustanova u gradu i desetljećima smo bili gotovo jedina muzejska ustanova istočne Hrvatske. Veliki se dio građe prikupljao ovdje. Muzej 1947. dobiva regionalno obilježje i mijenja naziv u današnji. S obzirom na građu, 1994. prepoznati smo i dobili smo nacionalni status. Naš je rad velikim dijelom fokusiran na grad Osijek, pričamo gradsku priču.
Koliko je MSO sam 'kriv' za takav svoj položaj? Koliko ste okrenuti i bliski naraštajima koji svemu pristupaju online? Jeste li odradili svoju zadaću?
- Trebamo razlučiti koliko smo otvoreni prema našim posjetiteljima, te koliko zajednica - pritom mislim na lokalnu upravu i samoupravu - prepoznaje MSO i njegovu ulogu u okruženju. Kada su posjetitelji u pitanju, u posljednje smo vrijeme prisutni i na društvenim mrežama, trudimo se biti dostupni u digitalnom svijetu. Moderne tehnologije ne znače nužno da će muzej biti bolji. British Museum nije baš prepun multimedije pa nije zbog toga manje atraktivan.
Zgodna usporedba. London ima toliko muzeja da sebi mogu priuštiti da mu jedan od najvećih i najbogatijih svjetskih muzeja, s kolekcijom od sedam milijuna kataloških jedinica bude malo anakron. Virtualna šetnja jedna je od opcija...
- Ne vidim što bismo mi dobili virtualnom šetnjom?
Bili biste mamac turistima. Netko s drugog kraja svijeta mogao bi poželjeti doći i obići vas ako online dobije sneak peek?
- U ovom trenutku imamo egzistencijalni problem: dva stalna postava - Prapovijest i Seoba naroda i srednji vijek, do kocna ove, ili početka sljedeće, nadamo se otvoriti i treći, Antiku. U zgradi Magistrata nemamo stalni postav! Zašto? Jer nemamo prostora. Jedno su se vrijeme zbirke mogle vidjeti na našoj mrežnoj stranici, no koja je svrha ako ih posjetitelj ne može vidjeti uživo u muzeju? Nerijetko nas ljudi prozivaju da u odnosu na muzeje vani nemamo ovo ili ono, a na pitanje kada su posljednji put bili u muzeju, nastane tajac.
Opet moram pitati koliko ste vi odgovorni što zajednica ne zna što se u muzeju nalazi?
- Slažem se da bi izložbe možda trebale biti interaktivnije, no opet dolazimo do stavke novca koji imamo na raspolaganju. U stalne se postave ulaže više novca, treba biti multimedije, treba biti atraktivniji. Unatoč svemu, stranci koji dođu i vide, raspamete se.
Svi se odgovori svedu na novac i kadar, a oboje vam manjka. Raste li vam broj posjetitelja?
- Naravno da bismo voljeli da ih je više, a i brojka je relativno konstantna iz godine u godinu. No, znali smo mi imati i vrlo atraktivne gostujuće izložbe, pa je odaziv bio daleko manji nego primjerice u Zagrebu, odakle je došla. Žalosno bi bilo kada bismo bili zadovoljni sadašnjim stanjem, treba težiti boljemu.
BROJKE I SADRŽAJ
Jeste li zadovoljni suradnjom sa školama, dovode li učenike organizirano? Jeste li u nacionalnom prosjeku?
- Ima škola koje dolaze redovito, ali i to može bolje. Iako ih dijelom razumijem zbog planova i programa, reformi koje malo idu, malo ne idu. Teško je uspoređivati se s drugima, no mi imamo više posjeta nego neki nacionalni muzeji u Zagrebu. Bolje je govoriti o kvaliteti sadržaja, nego brojkama.
Same za sebe iskazane, brojke možda jesu banalne, no čemu muzeji i njihovo održavanje, ako ih nitko ne posjećuje, ako nitko ne vidi ono što imate? To su brojke koje se broje!
- Slažem se, no često potenciramo manjak brojki, a ne sadržaj. Kada bi se mediji više bavili sadržajem, možda bi i posjetitelja bilo više. Zašto bi oni dolazili ako vide ne baš zavidne brojke? S pravom se mogu pitati zašto bi oni dolazili? Zanimljivo je da medije zanima broj posjetitelja, a posjetitelje zanima koliko nešto vrijedi! Muzeje trebamo promatrati kao neprofitne ustanove, a predmeti koji se u njima čuvaju imaju neku drugu vrijednost - povijesnu, kulturnu, umjetničku, znanstvenu. Kada ih budemo drukčije promatrali, možda ćemo se i drukčije odnositi prema muzejima.
Razgovarala: Narcisa VEKIĆ
BROJNI PROBLEMI
Na portama nam rade studenti
Iza vas je godinu i pol ravnateljevanja i mjesec dana obnašanja iste dužnosti. Jeste li pomišljali na tu mogućnost kada ste došli na mjesto muzejskog pedagoga, kao prvi u povijesti MSO-a?
- Kao pedagog kretao sam od nule, što je imalo i prednosti - mogao sam mnogo toga oblikovati prema sebi, a s druge strane morao sam se snaći. Znao sam da me kao ravnatelja čekaju brojni problemi, od financijskih, do prostornih, kadrovskih. Samo usporedbe radi, Muzej Vojvodine u Novom Sadu - koji je nama al pari, čini mi se, ima 117 zaposlenih. Na portama nam rade studenti...
OBNOVA PEKARE
Izmjestiti deset tisuća knjiga
Ne trebam pitati jesu li adekvatni uvjeti u kojima je građa pohranjena?
- Počela je 66 milijuna kuna vrijedna obnova Stare pekare. U iduće tri godine zgrada nekadašnje austrougarske vojne pekare s 84 posto novca iz EU-a bit će preuređena u hostel, a Trg Vatroslava Lisinskog obnovljen. U toj zgradi imamo približno deset tisuća knjiga i oko 200 uveza novina koje moramo izmjestiti. Problemi prostora su neadekvatnost, nedostatnost, neuvjetnost...
Moderne tehnologije ne znače nužno da će muzej biti bolji. British Museum nije baš prepun multimedije pa nije zbog toga manje atraktivan...
Kada bi se mediji više bavili sadržajem, možda bi i posjetitelja bilo više. Zašto bi oni dolazili ako vide ne baš zavidne brojke?
DUG PUT DO ZADOVOLJSTVA
Je li za hrvatske prilike realno očekivati da ravnatelj nekog muzeja zadovoljno kaže da im ne nedostaje ni čavao?
- Mislim da jest! Vučedol ima novi muzej, obnovljen je vukovarski muzej, pa i onaj u Iloku, donekle i u Slatini, virovitički ima obnovu u planu...