Objavljeno 17. veljače, 2017.
Četiri od pet slavonskih županija svrstane su u najnižu kategoriju bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku.
On je, prema podacima koji je objavio Državni zavod za statistiku, godišnje iznosio 43.145 kuna po stanovniku u Virovitičko-podravskoj županiji i ujedno je najniži u Hrvatskoj. Slijedi Brodsko-posavska županija s 43.191 kune po stanovniku, Požeško-slavonska županija (44.458 kuna), te Vukovarsko-srijemska županija s BDP-om od 44.993 kune po stanovniku. Podaci koje je DZS objavio u srijedu odnose se na 2014. godinu, no promjene u usporedbi s aktualnim stanjem nisu značajne. Do odstupanja može doći tek zbog činjenice da su navedeni podaci rađeni prema prosjeku ukupnog stanovništva Republike Hrvatske na temelju broja stanovnika iz podataka Popisa 2011. godine.
Manje stanovnika
Neslužben je, ali ipak relevantan i vjerojatno posve točan podatak da je od tada, dakle u proteklih šest godina, broj stanovnika Hrvatske smanjen za najmanje 300.000 ljudi. Dijelom zbog ekonomske migracije u druge zemlje EU-a, a dijelom zbog negativnog prirodnog prirasta.
- Na popisu najneproduktivnijih županija, kada je riječ o BDP-u po glavi stanovnika trenutačno je Krapinsko-zagorska županija gdje on iznosi 49.906 kuna. U skupini županija s BDP-om između 50.000 i 60.000 kuna su Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska te Splitsko-dalmatinska županija. Potom slijedi skupina županija gdje se BDP per capita kreće u rasponu od 60.000 do 70.000 kuna godišnje. Među njima je i Osječko-baranjska županija s BDP-om od 61.380 kuna, a tu su i Zagrebačka županija (60.229), Šibensko-kninska županija (61.561), Zadarska županija (62.540), Varaždinska županija (64.458), Koprivničko-križevačka županija (65.342) te Međimurska županija gdje je godišnji BDP po glavi stanovnika 66.271 kunu, stoji u novom izvješću DZS-a.
U skupini županija s BDP-om između 70.000 i 80.000 kuna je samo Dubrovačko-neretvanska županija. Po ovome kriteriju najproduktivniji su Primorsko-goranska županija (95.743), Istarska županija (97.083) te i Grad Zagreb sa 136.640 kuna po glavi stanovnika.
Poljoprivreda
Prema istom izvješću, ukupan BDP Osječko-baranjske županije iznosio je 18,3 milijarde kuna što je 5,6 posto ukupnog hrvatskog BDP-a. Najveći dio osječko-baranjskog BDP-a 2,841 milijarde kuna - generirala je skupina koju čini prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije. Od toga sama prerađivačka industrija OBŽ-a ima udio od 2,517 milijardi kuna. Na drugome me mjestu s 2,841 milijarde kuna skupina koju čine javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Slijedi trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane s 2,392 milijardi kuna. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo koji bi trebali biti temelja ovoga područja u ukupnom BDP-u županije sudjelovali su s 1,913 milijardi kuna što je 16,7 posto državnog BDP-a kada se gleda samo poljoprivreda.
Na razini cijele Hrvatske bruto domaći proizvod po stanovniku je u 2014. godini iznosio 77.456 kuna. Pri tome je zagrebački bio čak 76 posto veći od državnog prosjeka, a iznad prosjeka još su Istarska (26 posto više) te Primorsko-goranska s 23 posto više od prosjeka.
Požeško-slavonska županija je po BDP-u na 57,4 posto hrvatskog prosjeka, Brodsko-posavska na 55,8, Osječko-baranjska županija na 79,2, Vukovarsko-srijemska na 58,1 posto, a Virovitičko-podravska županija na 55,7 državnog prosjeka.
Prosječni BDP po stanovniku pet slavonskih županija iznosi dakle 47.433 kune i manji je za čak 87.207 kuna po stanovniku u odnosu na Zagreb.
Eduard SOUDIL
BDP OD TURIZMA NAJVEĆI U EUROPI
Rekordnu turističku sezonu potvrđuje i prihod od turizma te tako prema podacima HGK u 2016. godini devizni prihod od turizma u Hrvatskoj iznosi čak 18,01 posto BDP-a, daleko najveći u Europi. Tako smo rekordnu turističku sezonu, 2016. godinu, završili s 8,8 milijardi dolara deviznog prihoda od turizma. Ti prihodi godinama spašavaju Hrvatsku od bankrota, no ekonomisti upozoravaju da je oslanjanje na turizam u iznosu od 18 posto ukupnog državnog BDP-a izuzetno opasno. Hrvatska je za sada za turiste posve sigurna zemlja, no bili su to donedavno i Tunis i Egipat - izravni hrvatski turistički konkurenti do prije nekoliko godina. Dovoljno je samo jedno dovođenje u opasnost stranih turista na Jadranu. Jedan teroristički čin pa da turizam, koji sada ističemo kao najveći hrvatski adut, gotovo prestane postojati. To bi značilo gubitak milijardi eura/dolara, a tada, posve sigurno, i konačni kolaps hrvatskog financijskog sustava koji je i sada već prenapregnut i na rubu sloma. Usporedbe radi, Njemačka ima udjel turizma u BDP-u od 1,1 posto, Italija 2,2 posto, Francuska 1,9, UK 1,6 posto, a Španjolska 4,7 posto. S druge strane su Malta, Cipar i Hrvatska. Tako udjel turizma u odnosu na BDP na Cipru iznosi 12,8 posto, Malti 14 posto, a u Hrvatskoj 18,1 posto.
gori samo bugari, rumunji i mađari
Pristupanjem Hrvatske u Europskoj uniji, broj europskih regija povećao se za dvije hrvatske: Kontinentalnu i Jadransku, koje su, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore prema paritetu kupovne moći za 2014. godinu, rangirane na 238. i 245. mjestu u Uniji. Od njih su lošije rangirane jedino regije Bugarske, Rumunjske i Mađarske.