SLATINA - S velikom radošću mogu reći da su se u rješavanje problematike pedijatrije u Slatini uključili čelni ljudi grada i županije, da smo se našli u Virovitici i razjasnili probleme, tako da sam povukla otkaz i nastavljam raditi u svojoj ambulanti - rekla je za Glas Slavonije dr. Željkica Gerenčir, slatinska pedijatrica, koja je zahtjevom za prekid radnog odnosa u Domu zdravlja Virovitičko-podravske županije htjela upozoriti na probleme s kojima se susreće u svom radu. “Dom zdravlja VPŽ-a i Grad Slatina obvezali su se da će pokušati riješiti probleme koji su doveli do neželjene situacije. Problema je bilo podosta, ali bitno je da se krenulo u njihovo rješavanje. Voljna sam nastaviti raditi i strpljivo čekati, jer stvari su krenule nabolje”, dodaje Gerenčir.

Dr. Gerenčir kaže da je od obnašateljice dužnosti župana Sanje Bošnjak dobila informaciju da je pokrenuta inicijativa za dolazak logopeda u Slatinu i da je ravnateljica virovitičke Opće bolnice već obavila neke razgovore u tom smjeru.

– Upozorila sam također da bi netko trebao raditi i fizikalnu terapiju za djecu, bar za blaže slučajeve, da ne moraju svi putovati u Viroviticu, jer postojeći Odjel za fizikalnu terapiju u Slatini prostorno je koncipiran za odrasle osobe. Rješenje toga problema nije jednostavno i ne ovisi samo o lokalnim vlastima, ali obećali su da će učiniti sve što mogu, a to znači da su stvari pokrenute s mrtve točke, što meni mnogo znači. Spomenula sam i problem laboratorija, koji radi samo prijepodne, kao i većina laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Gospođe koje rade u laboratoriju maksimalno su susretljive, izvade krv i sat vremena prije završetka smjene, ali cijelo poslijepodne mi nemamo laboratorij. Na tome će se također poraditi kako ne bismo u drugom dijelu dana morali djecu slati u Viroviticu. I za to rješenje treba određeno vrijeme, ali mislim da se krenulo u dobrom smjeru - kaže dr. Gerenčir.

Problemi nisu samo u pedijatriji, jer nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najveći je problem na državnoj razini. U velikim gradovima možda i nema praznih ambulanti, ali u manjim mjestima u ruralnim županijama postoje ambulante u kojima nema tko raditi, pa jedan liječnik pokriva dvije ili tri ambulante. U Virovitičko-podravskoj županiji djeluje pet primarnih ordinacija pedijatrijske zdravstvene zaštite, dvije u Virovitici i po jedna u Slatini, Pitomači i Orahovici. Zbog specifičnosti terena, sve ordinacije imaju više pacijenata nego što bi smjele imati.

– Zbog nedostatka liječnika i velikog broja pacijenata pedijatrijske ordinacije moraju ispisivati djecu već nakon sedme godine, a prema nekim novim prijedlozima dijete bi se od pedijatra moralo ispisati nakon četvrte godine. Zadržavaju se samo djeca s težim zdravstvenim problemima, za koje bi bilo bolje da ih prati pedijatar - pojašnjava slatinska pedijatrica.

Slatini su potrebne dvije pedijatrijske ordinacije i zbog toga što se broj novorođenčadi na slatinskom području nije drastično smanjio. Problem samo jednog pedijatra ujedno je i problem svih roditelja s malom djecom. Kad je pedijatar bolestan, ili je na godišnjem odmoru, ne mijenja ga liječnik u susjednoj ordinaciji, ili u susjednoj zgradi, nego u 30 kilometara udaljenoj Orahovici ili isto toliko udaljenoj Virovitici. Osim nepredviđenih troškova, javlja se i problem nedostatka javnog prijevoza, a sve je teško i zbog činjenice da nosite ili vodite bolesno dijete. U Slatini mreža primarne zdravstvene zaštite predviđa rad dviju pedijatrijskih ordinacija, postoji i uređeni prostor, ali od 2004. godine radi samo jedna.

– Drugi je problem što nema dovoljno ni obiteljskih liječnika koji bi preuzeli djecu od pedijatra. Na slatinskom području dosta je liječnika koji će uskoro u mirovinu pa se postavlja pitanje tko će tada raditi - kaže dr. Gerenčir. Primarna zdravstvena zaštita (obiteljska medicina, pedijatrija i ginekologija) koncipirana je na principu dostupnosti svima pa bi trebala predstavljati temelj zdravstvenog sustava, a ona je podcijenjena.

– Fakultet pripremi liječnike za rad u klinikama i njima je teško snaći se u ambulantama. Kad mladi liječnik počne raditi u bolnici, on ima kolege koji su neprekidno s njim i s kojima se može konzultirati. U ambulanti doma zdravlja liječnik je prepušten sam sebi jer ima samo sebe i sestru, i malo instrumenata s kojima može nešto odraditi. Mnogi liječnici zbog toga, i zbog načina na koji su stvari postavljene, odlaze iz primarne zdravstvene zaštite i vraćaju se u bolnice, tamo gdje su naučeni biti i gdje se osjećaju sigurnije.

To je dokaz da mala sredina ima velikih nedostataka, ali ima i niz prednosti. Problem je i u tome što mladi ljudi ne stignu uvidjeti što sve jedna takva mala sredina može pružiti.

– Koliko god bili zatvoreni, u Slatini su ipak topli ljudi. Svi su spremni izići u susret i pomoći kad imate bolesno dijete, čak i više nego što biste očekivali. U velikim gradovima to nećete doživjeti - kaže dr. Gerenčir.