Otkako je Ministarstvo gospodarstva preuzelo ovlasti Državnog inspektorata kada su u pitanju poslovi u području zaštite potrošača, pokazalo se kako građani lakše i brže ostvaruju svoja potrošačka prava.

No, paralelno sa iz godine u godinu sve većom osviještenosti građana o potrošačkim pravima, i u ovome sektoru osjeća se stara boljka hrvatskog sustava za nadzor primjene zakona - manjak osoba za obavljanje inspekcijskih poslova po službenoj dužnosti.

U 2016. godini tržišni inspektori Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu ukupno su obavili 14.902 inspekcijska nadzora, od toga 2156 nadzora po predstavkama potrošača.

- Obavljeno je 13.927 kontrola propisa nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača, kojim je uređena zaštita ekonomskih interesa potrošača te obračun i naplata javnih usluga. Iz područja sigurnosti proizvoda (odnosno poslova koji se odnose na provjeru tehničkih i sigurnosnih zahtjeva proizvoda stavljenih na tržište, postupka provjere ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima, isprava koje moraju imati proizvodi na tržištu, označavanja, obilježavanja i prezentiranja proizvoda) obavljene su 6472 kontrole propisa Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti, te pravilnika donesenih na temelju tog zakona, Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, Zakona o građevnim proizvodima, Zakona o energetskoj učinkovitosti, Zakona o zaštiti zraka i Zakona o zaštiti okoliša, te vezanih podzakonskih akata - kažu iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta iz čijega je izvješća o radu tržišne inspekcije (koja je nadležna za primjenu Zakona o zaštiti potrošača) vidljivo kako su inspektori preplavljeni pritužbama građana odlučnim da im državne institucije pomognu u borbi protiv trgovaca i pružatelja javnih usluga. A to za sobom povlači probleme organizacije posla.

- Najveći problem u radu tržišne inspekcije je velik broj predstavki potrošača, naročito u Područnoj jedinici Zagreb koja je pretrpana predstavkama – njih više od 1200, zbog čega inspektori većinom obavljaju nadzore po predstavkama potrošača. I najčešće kada su u pitanju reklamacije zbog materijalnog nedostatka mobitela, ostale računalne opreme, namještaja, neispunjenja ugovora, a manje redovite inspekcijske nadzore sukladno godišnjem planu rada - objašnjavaju iz Ministarstva.

Iz udruge “Potrošački forum” potvrđuju kako su građani danas daleko spremniji boriti se za svoja prava, te da ih na to djelomično potiče upravo postojanje državnih institucija formiranih da im pomognu. No, još uvijek postoji problem nedovoljne informiranosti.

- S jedne strane, golemi broj pristiglih pritužbi u naše Savjetovalište za potrošače govori o velikom broju građana koji su osviješteni o svojim pravima i spremni su reagirati da spriječe njihovo sustavno kršenje. S druge strane, na preventivnim radionicama koje organiziramo za građane primijetili smo da je dosta njih stava kako nemaju nikakva prava osim da "bespogovorno plaćaju sve ono što se od njih na tržištu zahtijeva." Potom su s radionica odlazili s osmijehom i u čudu jer doznali su da im važeći zakoni daju pregršt prava za koja nikada nisu ni znali da ih imaju. Zato smatramo da je hrvatskim potrošačima još uvijek neophodno upravo to preventivno educiranje o potrošačkim pravima (ali i obvezama) dok do problema još nije ni došlo, jer na taj se način mnogi potrošački sporovi mogu izbjeći ili bar ublažiti njihove posljedice. Dakle, građani su spremni boriti se za sebe, u Savjetovalištu ih uputimo kako i u ruke im dajemo konkretne zakonske odredbe na kojima će temeljiti svoje zahtjeve, a zauzvrat svakodnevno dobivamo povratne informacije građana da su uz našu pomoć - uspjeli - kaže Dunja Mak, pravnica “Potrošačkog foruma”.

Ona dodaje kako upravo prethodna edukacija građana, kao i naglasak na tim pozitivno riješenim sporovima, mogu pridonijeti tome da se svijest o potrošačkim pravima još više širi i da se na tržištu zaštiti potrošače koji su u odnosu prema trgovcima svakako ekonomski slabija strana.