Roditelji učenika s teškoćama u razvoju: Dosta je, idemo do kraja - do gradnje nove škole
Objavljeno 11. veljače, 2017.
SLAVONSKI BROD - Višegodišnje nezadovoljstvo roditelja učenika Osnovne škole “Milan Amruš”, koju pohađaju djeca s teškoćama u razvoju, kulminiralo je ovoga tjedna kada je u blagavaonici, zbog velike količine oborina te mokrih zidova, otpao dio žbuke sa stropa. “Svom srećom, to se dogodilo tijekom noći, tako da nitko od djece i djelatnika nije ozlijeđen. Zgrada je stara i derutna te su popravci, žbukanje, ličenje samo 'vatrogasne' mjere. Može se očekivati da se ovakve stvari i dalje događaju”, kažu roditelji ogorčeni zbog, kako ističu, nebrige Grada, ali i države za potrebe njihove djece. OŠ “Milan Amruš” pohađa 106 učenika s područja cijele Brodsko–posavske županije.
Dno dna društva
- Uvjeti u školi ne zadovoljavaju ni najniže standarde obrazovanja, dječjih prava i kvalitete života i potreba naše djece. Kvadraturom je škola premalena, materijali već derutni i ishabani, derutni inventar, popucali zidovi i podovi, pa se zbog svega navedenog ne može više održavati ni odgovarajući higijenski standard. Nedostaje kabineta za rehabilitacijske i obrazovne programe, pa time nema ni dovoljno djelatnika - kaže Selena Šekuljica, majka djevojčice s Down sindromom koja školu pohađa četiri godine. Podsjeća da su nastava i boravak u školi organizirani u dvije smjene, što je za učenike u drugoj smjeni jako teško jer djeca s poteškoćama u razvoju tada više nemaju koncentracije.
- Nakon svega što smo prošli s njom, sretni smo da je danas Mia živa i može ići u školu, ali ovo nije za nju ni za svu drugu djecu s teškoćama u razvoju. Ovo je dno dna društva i ružna slika kako nas se zanemaruje više od 40 godina - ogorčena je Šekuljica.
Zoran Matanović iz Vrhovine, otac slijepe Josipe, učenice drugog razreda, koja ima cerebralnu paralizu, tumor i epilepsiju, kaže kako roditelji samo traže lijepu školu za svoju djecu, školu primjerenu 21. stoljeću.
- Nije važno tko je na vlasti, to nas uopće ne zanima, no uz sve te 'mudre glave', te silne prefikse pred prezimenima s velikim plaćama, nitko nije u stanju napraviti projekte prema EU kako bi se napravila škola primjerena našoj djeci - kaže Matanović.
Babić Branka, majka Davida, kojemu je dijagnosticiran autizam, kaže kako njezin sin u toj školi ne može više ništa naučiti zbog nedostatka osnovnih uvjeta.
- Ovdje djeca nemaju budućnost - smatra Babić.
Nužna nova zgrada
Iako je Grad nudio preseljenje škole u novi objekt u Ruščici, čiji kapacitet nije popunjen, roditelji su taj prijedlog odbili zbog daljenosti od grada, gdje djeca ipak odu u kazalište, Gradsku knjižnicu, šetnju kroz grad, kao i zbog činjenice da škola u Ruščici unatoč većoj kvadraturi nema dovoljan broj učionica. Osim toga, smatraju roditelji, taj bi se privremeni smještaj produžio na neograničeno vrijeme, a njihova djeca ne bi dobila novu, primjerenu školu.
- Činjenica je da je ova škola u 'privremenom' smještaju već 41 godinu te da nedostaje prostornih uvjeta. Gotovo 70 djelatnika dijeli jedan sanitari čvor, dječaci dva WC-a, a djevojčice jedan. Iako je, otkada sam došla na mjesto ravnateljice, puno učinjeno na poboljšanju uvjeta, od toga da smo napravili i previjalište te nabavili puno didaktičkog materijala preko raznih projekata, nastava se odvija u skučenim prostorima u dvije smjene, a nema ni adekvatnih prilaza i parkirališta. Stoga je nužna gradnja nove školske zgrade gdje bismo imali veće i bolje uvjete za nastavu i rehabilitacijske programe koji su potrebni našoj djeci - ističe ravnateljica škole Mirjana Jakovčev, dodajući da škola koju pohađaju djeca s najtežim i uglavnom kombiniranim teškoćama nema ni minimalne uvjete koji bi zadovoljavali kvalitetnu nastavu.
- Roditelji se s pravom bune i s razlogom su se obratili resornom ministarstvu, gdje su spremni primiti nas i pomoći u realizaciji gradnje nove škole - kaže Jakovčev. Podsjeća kako je najveći problem ne samo u nedostatnom broju učionica (13) već i u njihovoj neprimjerenosti za obrazovne i rehabilitacijske programe. Potvrdila je to i stručna suradnica, pedagoginja Marina Sedlo, kazavši da državni pedagoški standardi za osnovnoškolsko obrazovanje nisu zadovoljeni, od organizacije nastave do funcionalnosti prostora.
Uz sve pohvale svim djelatnicima škole za stručnost i trud, roditelji djece OŠ “Milan Amruš” poručuju Gradu, Županiji, Ministarstvu: “Dosta je zanemarivanja naše djece.”
Anita BENIĆ
Duspara: Grad je napravio sve, gradnja je na Ministarstvu
“Grad poduzima sve što je u njegovoj moći, od zemljišta do projektne dokumentacije i građevinske dozvole. Svim relevantnim čimbenicima smo dali dokumentaciju, od premijera do ministra. Slali smo molbe i dopise norveškoj ambasadi jer postoji čak mogućnost da se ova škola gradi sredstvima darovnice Kraljevine Norveške. U međuvremenu smo promijenili sve što je bilo potrebno, od krovišta do fasade i stolarije”, kaže gradonačelnik Mirko Duspara. Dodaje kako se ne smatra odgovornim za postojeće stanje jer je Grad poduzeo sve što je mogao. “Ni jedna škola u državi ne gradi se sredstvima grada, pa tako ne bi trebalo ni u Slavonskom Brodu. Mi smo osigurali prostor i sve drugo, a na Ministarstvu je da pokrene gradnju nove škole jer mi 40-50 milijuna kuna nemamo”, rekao je Duspara.
Zgrada paviljonskog tipa
Nova školska zgrada površine oko 4500 m2 nalazit će se na gradskom zemljištu u Ulici Antuna Kažotića i predviđena je za rad s oko 250 učenika u jednoj smjeni. Zbog različitih skupina učenika s različitim poteškoćama u razvoju, kojima su zbog toga nužni i posebno prilagođeni programi, novi školski kompleks je predviđen kao prizemna zgrada paviljonskog tipa podijeljena u više cjelina. Upravo kroz ovakav koncept odvojenih “malih škola”, koje se nalaze unutar jednog kompleksa, bit će moguće lakše provesti programe predviđene za učenike, dok će im zajedničke aktivnosti biti omogućene u atriju, knjižnici s čitaonicom, dvorani ili velikom dvorištu sa zajedničkim vrtom, voćnjakom i sportskim terenima. Za učenike starije dobi u novoj zgradi predviđen je i poseban paviljon organiziran kao obiteljski dom.
Nastava se odvija u skučenim prostorima u dvije smjene, nema ni primjerenih prilaza i parkirališta
Gotovo 70 djelatnika dijeli jedan sanitari čvor, dječaci dva WC-a, a djevojčice jedan