Tvrtka Euro – Tim d.o.o. Darka Grivičića, koja se nalazi u Slobodnici, nedaleko od Slavonskog Broda, jedina je u Hrvatskoj koja proizvodi agropelete, odnosno otpad i ostatke biljne proizvodnje koristi kao izvor energije.

Grivičić, koji je javnosti poznat kao jedan od seljačkih vođa i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, u halu i pogon je uložio gotovo tri milijuna kuna.

„Za peletirku koja je iznosila 240 000 eura, na temelju natječaja, dobio sam 80 posto povrata sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ostatak ulaganja, za balirku, traktor skupljač, ostale strojeve i priključak struje za koji je valjalo izdvojiti 300 000 kn, financirao sam dugoročnim kreditom“, pojasnio je Grivičić.

Iako je riječ o skupoj investiciji, na koju se odvažio jer obrađuje 850 ha poljoprivrednih površina, ovaj poduzetnik vjeruje da će se za nekoliko godina ulaganje isplatiti. No, za dugoročno isplativu proizvodnju i korištenje agropelata kao energenta, nužna je potpora države.

I dok su u Češkoj agropeleti kao alternativni izvor energije već dobro uhodana praksa te je Češka financirala pogone za peletiranje agrarne biomase kako bi omogućila poljoprivrednim proizvođačima proizvodnju agropeleta, Italija je financirala kotlove u stopostotnom iznosu da bi se građani grijali na sječku umjesto na plin, a Austrija, Njemačka, Španjolska intenzivno rade na stvaranju novih vrijednosnih lanaca kako bi poljoprivrednim proizvođačima omogućili opskrbu lokalnih zgrada i institucija, u Hrvatskoj se tek traže poticajni zakonski okviri za poticanje proizvodnje i iskorištavanja agropeleta. Svi imaju za cilj energetsku neovisnost i jačanje ruralnih područja kroz stvaranje lokalnog tržišta za proizvođače. Stoga se u traženje kvalitetnog modela državnih potpora za ovaj oblik energenata uključila i Hrvatska poljoprivredna komora koja će, kako kaže Grivičić, a potvrđuje predsjednik HPK Matija Brlošić, tražiti da se kroz implementaciju u pravilnike donese kvalitetna zakonska regulativa kojom bi se poticali ovakvi projekti. „Kada bismo samo slamu pšenice pretvorili u energiju, to bi značilo milijardu kuna manje za uvoz energije u Hrvatsku te zapošljavanje nekoliko tisuća ljudi. Kada bismo iskoristili svu potencijalnu biomasu samo iz poljoprivrede u Slavoniji, znači slamu soje, kukuruza, uljane repice, slamu suncokreta, ostatke iz prerade suncokreta, za energiju potrebnu samo za grijanje, uštedjeli bismo 6-7 milijardi kuna i zaposlili pet do deset tisuća ljudi umjesto da ta sredstva trošimo na uvoz skupih energenata. Ako to nije naš interes, ne znam čiji bi trebao biti. Nadam se da će država prepoznati ovakve projekte, jer je nužno našim poljoprivrednicima, koji se odluče na ovakve investicije ponajprije naći tržište. Mislim da su javne institucije te koje trebaju prihvatiti ovakve, alternativne izvore energije“, poručuje Grivičić.

„Ekvivalent jednoj litri loživog ulja koje stoji pet kuna su dva kilograma peleta koja stoje 1,60 kn, odnosno umjesto prostorni metar plina potrebno je 1,6 kg peleta. To znači tri puta jeftinije grijanje i zapošljavanje velikog broja ljudi. Na državi je ključna uloga da prepozna isplativost korištenja otpada i ostataka iz biljne proizvodnje za proizvodnju energenata, pomogne zainteresiranima u investiranju te dakako osigura tržište. Kapacitet ovog pogona je oko dvije do tri tisuće tona peleta, a ove ću godine prodati do 50 tona“, napominje poduzetnik čije postrojenje može proizvesti oko tone peleta na sat. Trenutno prerađuje slamu uljane repice, koja kao i soja ima veliku energetsku vrijednost. Energetski kapacitet biomase iz poljoprivredne proizvodnje je od 15 do 18 MJ po kilogramu. „Iskoristiva je sva biomasa, a kada bismo koristili taj energetski potencijal, bili bismo energetski neovisni te znatno manje zagađivali okoliš“, kaže Darko Grivičić.