Objavljeno 3. veljače, 2017.
Devalvacija kune koristi bi donijela samo špekulantima
Koliko bi hrvatskom izvozu i općenito gospodarstvu pomogla kontrolirana devalvacija kune, kako to predlaže hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović?
To smo pitanje postavili ekonomistima Ljubi Jurčiću i Velimiru Srići, koji su sumnjičavi oko efekata koje bi izazvala najavljena promjena tečaja kune prema euru.
Predsjednica je u srijedu iznijela preporuke koje predlaže njezino Gospodarsko vijeće, među kojima je i jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu prema euru za dva posto godišnje tijekom pet godina. U praksi bi to značilo da bi za jedan euro umjesto 7,5 kuna, koliko vrijedi danas, za pet godina bilo potrebno izdvojiti 8,12 kuna.
- Poznato je da je snažna kuna “udavila” hrvatsko gospodarstvo, ali ta priča počinje s njezinim uvođenjem, 1993. odnosno 1994. godine. Visok tečaj kune godinama je gušio profitabilnu hrvatsku proizvodnju istodobno pojeftinjujući uvoz. Rezultat toga je složena postojeća struktura hrvatskog gospodarstva - proizvodnje i potrošnje. Kada bismo devalvirali kunu, proizvodi koje smo nekada proizvodili možda bi bili konkurentni, no njih više nema. Uništeni su, kao i poduzeća koja su ih proizvodila. Devalvacija kune, možda i u većim postotcima, bila bi dobar potez, ali samo uz prethodno pripremljenu odgovarajuću industrijsku politiku kojom bi bili stvoreni tehnički, tehnološki, organizacijski i kadrovski uvjeti za tvrtke koje bi se mogle koristiti tim tečajem. U suprotnom, sada bi ta promjena tečaja donijela više štete nego koristi. Dakle, potrebna su tri ili četiri koraka u industrijskoj, fiskalnoj i regionalnoj politici, a tek potom dolazi potez s tečajem - kaže Ljubo Jurčić.
Kako pomoći izvozu
Velimir Srića napominje kako slabija valuta “doista pomaže izvozu, ali najavljena devalvacija može biti dobra samo za špekulante, odnosno za one koji bi na razlici u tečaju nešto ušićarili”.
- Nije dobro takav potez deklarirati kao strateški cilj, jer efekt promjene tečaja onda postaje podloga za špekulacije. Snižavanje vrijednosti kune za izvoznike je dobra zamisao. Hrvatska ima nepovoljne uvjete za izvoznike, pa je korekcija tečaja od dva posto u pet godina nedostatna mjera. Nama trebaju mnogo jače mjere pomoći izvoznicima na troškovnoj strani. To znači snižavanje troškova rada u prvom redu, jer smo jedna od zemalja u kojoj država najviše uzima po zaposlenom po raznim porezima, doprinosima i sličnim davanjima. Snižavanjem cijene rada, ali ne smanjivanjem plaća, kako bi to netko mogao razumjeti, najbolje bi se postigla bolja izvozna pozicija naše proizvodnje. Naša izvozna privreda svakako mora imati i strateški poticaj, u osnivanju klastera, poticanju znanstvno-istraživačkog rada itd. Da cijela država stane iza izvoznika manjim i većim zahvatima, od obrazovanja nadalje. Snižavanje vrijednosti kune od dva posto godišnje bila bi bez svega toga samo kap u moru. Nama treba generalni projekt stimulacije izvozne industrije - zaključuje Srića.
O preskupoj kuni mnogo se govorilo proteklih 20-ak godina. Posebice su taj problem isticale tvrtke koje dobar dio prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima i koje su tvrdile da bi s nižom vrijednošću kune u odnosu prije svega prema euru njihovi proizvodi u inozemstvu bili konkurentniji. Kuna je ipak stabilna sve protekle godine zahvaljujući Hrvatskoj narodnoj banci i njezinoj politici tzv. upravljanoga fluktuirajućeg tečaja.
Monetarna politika
“To je tečajni režim u kojemu, s jedne strane, domaća valuta nije fiksno vezana uz neku drugu stranu valutu ili košaricu valuta, nego odražava kretanja na deviznom tržištu, i, drugo, nominalni tečaj kune prema euru stabilan je zbog povremenih HNB-ovih deviznih intervencija. Kretanja na deviznom tržištu poglavito ovise o novčanim tokovima s inozemstvom, uključujući, primjerice, plaćanja uvoza i naplate izvoza, priljeve deviza zbog zaduživanja u inozemstvu ili otplate inozemnog duga te priljeve na osnovi fondova EU-a. Tečaj kune prema euru pritom se slobodno formira na deviznom tržištu ovisno o kretanjima ponude deviza i potražnje za devizama. HNB se povremeno uključuje na devizno tržište, i to kada ocijeni da već postoji ili je moguće prenaglašeno kolebanje tečaja. HNB ne utvrđuje unaprijed gornju i donju granicu kretanja tečaja kune prema euru koju se obvezuje braniti (gornju i donju intervencijsku točku)”, navodi HNB na svojoj internetskoj stranici kada govori o tečajnom režimu.
HNB je i u srijedu reagirao na prijedlog predsjedničina Gospodarskog vijeća oko tečaja kune, priopćivši za Dnevnik.hr kako će nastaviti dosadašnju tečajnu politiku. “Riječ je o politici stabilnog tečaja kune, a ona ne podrazumijeva najavu promjene tečaja kune prema euru, jer bi to moglo izazvati negativne špekulativne akcije na tržištu. Svjedoci smo da u posljednje vrijeme postoje aprecijacijski pritisci na tržištu koji su posljedica fundamentalnih kretanja, odnosno većega izvoza roba i usluga od uvoza, odnosno suficita na tekućem računu platne bilance, i pojačanih kapitalnih priljeva. Tomu je posljednjih mjeseci bila prilagođena i monetarna politika HNB-a, kako općenito izuzetno ekspanzivni karakter monetarne politike tako i učestale intervencije na deviznom tržištu”, priopćila je središnja banka.
Igor MIKULIĆ
RAST RATA KREDITA U EURIMA
Iako je mnogo građana u posljednje vrijeme konvertiralo svoje kredite ili uzelo nove u kunama, promjena tečaja kune prema euru ipak bi pogodila najveći broj dužnika. Kako građane tako i poduzeća i obrtnike, čiji su krediti uglavnom vezani uz euro. Dnevnik.hr izračunao je kako bi u slučaju kredita od sto tisuća eura s rokom otplate od 20 godina i kamatnom stopom od 6,3 posto rata kredita s 5500 kuna za pet godina narasla na 6100 kuna.
Marić podsjetio da je Hrvatska visoko euroizirana zemlja
Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak nakon sjednice Vlade da se o politici stabilnog tečaja kune prema euru raspravlja već dva i pol desetljeća, da postoje argumenti i za i protiv nje, no istaknuo je kako ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvatska visoko euroizirana i da su i privatni i javni dugovi vezani uz euro. “HNB je neovisna institucija i sva su naša razmišljanja i promišljanja o monetarnoj politici uvijek tom činjenicom vođena”, kazao je Marić, istaknuvši kako se nešto više treba pitati HNB. “Naravno da uvijek oni koji su možda više orijentirani prema izvozu na taj način vide mogućnost dizanja svoje konkurentnosti. S druge strane, struka govori o potrebi dizanja konkurentnosti, ali nekim drugim oblicima, ne samo tečajnom konkurentnošću nego i internom devalvacijom. Mislim da su i ovi potezi koje smo pokrenuli, porezne reforme, između ostalog, dobrim dijelom tomu usmjereni, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da smo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo i da je, gledano od privatnih do javnih dugova, sve skupa dobrim dijelom vezano uz taj euro. Sigurno treba uzeti i jednu i drugu činjenicu u obzir u promišljanju”, smatra Marić.
korekcija
SLABIJA VALUTA POMAŽE IZVOZU
6100
kuna iznosila bi za pet godina rata u slučaju kredita od sto tisuća eura s rokom otplate od 20 godina i kamatnom stopom od 6,3 posto, a koja sada iznosi 5500 kuna