Dok bi uskoro u Hrvatski sabor trebale u drugo čitanje stići dopune Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koje će omogućiti državnoj reviziji ulazak u našu središnju banku, ograničavanje mandata guvernera na najviše dva, kao i to da Sabor glasuje o izvješću HNB-a, a ne samo da ga prima na znanje, dobili smo podatke i usporedbe o tome je li HNB rastrošan.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je prije nešto više od tjedan dana, govoreći u Nedjeljom u dva o svojoj plaći i troškovima HNB-a, kazao kako je hrvatska središnja banka u usporedbi s drugim europskim ispod prosjeka. Potaknuti tim navodom, zatražili smo konkretne podatke o broju zaposlenih u HNB-u, njihovim plaćama te troškovima HNB-a i njihovoj usporedbi sa središnjim bankama drugih europskih zemalja. Dakle, prema podacima koje smo dobili iz HNB-a, u našoj središnjoj banci prema ekvivalentu punog radnog vremena na kraju prošle godine bilo je zaposleno 640 osoba, a u 2016. prosječno je bilo zaposleno 646 osoba. Prosječna plaća svih zaposlenih iznosila je u 2016. - 9863 kune.

I stručna sprema zaposlenika je visoka. Točno 2,3 posto zaposlenih su doktori znanosti, 17,6 posto ima magisterij ili završen poslijediplomski specijalistički studij, 52,7 posto osoba ima visoku stručnu spremu, 5,9 posto ih je s višom stručnom spremom, 19,7 posto sa srednjom, a 1,8 posto zaposlenika ima nižu stručnu spremu. Najveći dio zaposlenih ekonomske je struke, slijede pravna, informatička i u posljednje vrijeme sve zastupljenija matematička struka.

“Znanja, vještine i kompetencije zaposlenih, kao i njihova predanost poslovima koje obavljaju, bitan su čimbenik ostvarivanja postavljenih ciljeva središnje banke, s obzirom funkcije središnje banke i njihovo značenje za cjelokupni financijski i gospodarski sustav Hrvatske. K tomu, zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu stručnih tijela Europske središnje banke. Također, upravo su zaposlenici HNB-a obavljali ili obavljaju dužnost predstavnika Republike Hrvatske u međunarodnim institucijama (MMF, ECA i dr.). S obzirom na važnost održavanja takve strukture zaposlenih, koja jamči visoku razinu znanja, vještina i kompetencija, razvijene su strategije i politike pridobivanja i zadržavanja vrhunskih stručnjaka u svom okruženju. To je posebno bitno imajući u vidu i činjenicu da u posljednje vrijeme zaposlenici hrvatske središnje banke u sve većem broju postaju trajni ili privremeni članovi tima Europske središnje banke”, navode iz HNB-a.

Ipak, oko usporedbi s drugim središnjim bankama upozoravaju kako je broj zaposlenih u središnjim bankama usporediv samo ako se u obzir uzme cjelokupan mandat središnje banke, odnosno uključuje li mandat i nadzor banaka. Pritom u HNB-u podsjećaju kako je za zemlje eurozone dio nadzorne funkcije objedinjen u Europskoj središnjoj banci, zbog čega u nacionalnim središnjim bankama trebaju manje supervizora.

“Imajući na umu navedeno, HNB ima relativno mali broj zaposlenih u odnosu prema ukupnom broju stanovnika i svim onim centralnobankarskim funkcijama koje su u njegovoj nadležnosti (supervizija kreditnih institucija, nadzor platnog prometa, izdavanje novčanica i dr.), zaključak je na koji upućuju podaci dostupni na internetskim stranicama središnjih banaka i ostalim dostupnim izvorima”, zaključuju u HNB-u.

HNB je prema usporedbi podataka o prosječnim troškovima za zaposlenike po zaposlenom, kao i o prosječnim troškovima poslovanja po zaposleniku, ispod prosjeka središnjih banaka zemalja članica Europskog sustava središnjih banaka.

Prosječni troškovi za zaposlenike po zaposlenom u HNB-u za 2015. iznosili su 33.706 eura, a na razini cijelog Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) 73.240 eura. Prosječni troškovi za zaposlenike po zaposlenom zemalja izvan eurosustava iznosili su 55.804 eura, a unutar eurosustava 81.499 eura. Prosječni trošak poslovanja po zaposlenom iznosio je u HNB-u u 2015. godini 65.213 eura, a na razini cijelog ESSB-a iznosio 136.924 eura. Prosječni troškovi poslovanja po zaposleniku u zemljama izvan eurosustava iznosili su u 2015. godini 124.700 eura, a unutar eurosustava 142.714 eura.

“Sagledavanje navedenog u kontekstu ekonomije obujma upućuje na to da je HNB troškovno još učinkovitiji. Pojednostavljeno rečeno, i središnja banka relativno manje nacionalne ekonomije mora imati uspostavljene određene poslovne cjeline potrebne za obavljanje funkcija središnje banke, a te funkcije uvjetuju određenu razinu fiksnog troška (npr. trezor zbog distribucije gotovine, platni sustavi zbog obavljanja bezgotovinskog platnog prometa, instalirani kapaciteti za proizvodnju kovanica i novčanica itd.). Što je ekonomija veća, ta se razina fiksnog troška promatra s aspekta većeg društvenog brutoproizvoda, veće količine novca u optjecaju, veće ukupne likvidnosti financijskog sustava i slično, odnosno u velikim nacionalnim ekonomijama na troškovnoj efikasnosti središnjih banaka može se primijetiti efekt djelovanja ekonomije obujma. Kod manjih nacionalnih ekonomija, kao što je hrvatska, taj je efekt bitno manji, pa stoga i ostvarena razina prosječnih troškova u takvim okolnostima ima dodatno značenje”, naglašavaju u HNB-u.