Objavljeno 30. siječnja, 2017.
Samo od 1. do 20. siječnja u Hrvatsku je iz zapadnih zemalja vraćeno 598 osoba
Od 1. do 20. siječnja ove godine, na temelju Dublinskog postupka u Hrvatsku je transferirano ukupno 598 osoba, od čega je najveći broj iz Austrije, odnosno njih 385, dok je iz Njemačke u Hrvatsku pristiglo 85 osoba. To je zabrinjavajuća informacija koju smo na naš upit o broju izbjeglica i migranata vraćenih u Hrvatsku dobili od Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.
Loša procjena
S obzirom na to da je u vrijeme izbjegličkog vala na tzv. balkanskoj ruti kroz našu zemlju prošlo gotovo milijun migranata i izbjeglica postoji opasnost o vraćanja njih još nekoliko tisuća, no kada je riječ o procjenama koliko bi se osoba još moglo u Hrvatsku vratiti sukladno Dublinskom postupku, u MUP-u takve procjene ne žele otkriti. Ističu kako na njih utječu brojni čimbenici, primjerice rezultat žalbenih postupaka u drugim državama članicama, dobrovoljni povratak u zemlje podrijetla osoba koje bi se trebale vratiti u Hrvatsku kao odgovornu državu članicu, kao i izbjegavanje transfera bijegom u drugu državu članicu. Iz toga je jasno da je procjena bivše vlade kako je izbjeglice bolje propuštati kroz Hrvatsku nego ih pokušati zaustaviti na granici, sa strane humanosti imala smisao, ali bez zajedničkog stava i koordiniranog djelovanja svih država na izbjegličkoj ruti, kao rezultat donijela i neželjene posljedice. Poput toga da će sudbinu tih ljudi, a vrlo vjerojatno i brojnih drugih koje zapadne zemlje budu vraćale, morati rješavati Hrvatska kao prva zemlja na ruti gdje se izbjeglice smatraju sigurnima. S obzirom na to da se približavaju izbori u Njemačkoj, Angeli Merkel, koju dio javnosti doživljava kao krivca za nekontrolirani priljev migranata u njihovu zemlju, a time i rastuću nesigurnost na ulicama i opasnost od terorizma u nekad jednoj od najsigurnijih zemlja Europe, preostaje pokušati umanjiti štetu. Što znači u što kraćem roku riješiti se izbjeglica koje Nijemci ne žele na svome tlu. Naravno, ostaje upitno i je li hrvatska Vlada dovoljno sposobna i snažna postaviti se tako da kaže kako pod tako nepravednim uvjetima neće poštivati Dublinski sporazum, posebice u uvjetima kada je pozivom svoje premijerke upravo Njemačka dodatno prouzročila rijeku izbjeglica koja se stvorila na europskom tlu.
Revidirati sporazum
- Hrvatska je primila, prema mojem mišljenju, optimum broja izbjeglica i time pokazala solidarnost i spremnost na pomoć. Ne smatram da bi izbjeglice bile osobito diskriminirane u Hrvatskoj. Ujedno, hrvatske obavještajne službe rade stručan i hvalevrijedan posao pomnog propitivanja svakog tražitelja azila, što pridodaje sigurnosti hrvatskih građana. Zadovoljan sam što je Katolička Crkva pokazala veliku susretljivost i spremnost pomoći izbjeglicama i tražiteljima azila, kao što se preko isusovačke službe za izbjeglice pomaže i u prilagodbi tih ljudi hrvatskom društvu. Za razliku od nekih susjednih zemalja koje se diče svojim katoličanstvom, u Hrvatskoj se doista može osjetiti taj kršćanski duh pomoći drugome u nevolji, što pokazuje istinsku vjeru i Crkve i naroda - rekao nam je politolog Vedran Obućina, stručnjak za Bliski istok. Prema njegovom mišljenju, politički gledano, Hrvatska bi morala stati uz revidiranje Dublinskog sporazuma prema već izrečenoj ideji da se raspodjela azilanata odvija prema BDP-u i broju stanovnika, s mogućnošću vlastite odluke, podložne procjeni, da zaustavi daljnji priljev ljudi. Notorna je neistina, kaže, da je Hrvatska prva EU zemlja u koju izbjeglice dolaze, jer valovi izbjeglica slijevaju se u Grčku, u Mađarsku, u Rumunjsku, Bugarsku...
- Postoje izbjeglice koje preko Rusije pristižu u skandinavske zemlje. Smatram da je broj izbjeglica danas u Hrvatskoj sasvim dostatan za zemlju naše veličine te da bi hrvatska diplomacija trebala raditi spram opisanog stava o samovoljnom zatvaranju. U tom slučaju, kao što možemo primijetiti u drugim zemljama, Hrvatska bi mogla doći pod određenu kritiku EU-a, ali ne treba se toga bojati i klasično se pokoriti interesima drugih - zaključuje Obućina.
Igor BOŠNJAK
Vedran Obućina
politolog
PROTURJEČNE ODLUKE O STATUSU IZBJEGLICE I AZILANTA
- Ono što je pomalo začudno jest tko može, a tko ne može imati status izbjeglice i azilanta. To su iznimno proturječne i vrlo političke odluke. Nije mi jasno zašto status izbjeglice može dobiti netko iz Irana, s obzirom na to da je riječ o iznimno sigurnoj zemlji u kojoj i oni koji drugačije misle imaju slobodnog prostora za život. Istovremeno, zašto izbjeglice nisu ljudi iz Saudijske Arabije, Turske, Rusije...? Očito je na djelu političko kategoriziranje koje ovisi o političkim stavovima Europe. Mi smo dio te Europe, ali, nažalost, smatram da se ne vidi da u njoj ikako sudjelujemo. Taj određen pesimizam govori mi da je moguće da ćemo primiti i još nekoliko stotina izbjeglica u idućem razdoblju - rekao nam je Vedran Obućina.
Sigurna smo zemlja za izbjeglice
Treba podsjetiti i kako su pojedini stručnjaci još 2015. godine upozoravali kako je Hrvatska praktično jedina zemlja u koju se migranti koje Europa ne želi mogu vraćati. Naime, Hrvatska se smatra sigurnom zemljom za izbjeglice s funkcionalnim sustavom azila, a koja može osigurati međunarodnu zaštitu osobama kojima je potrebna. Naglašavali su i kako se isto ne može tvrditi za sustav Srbije te da stoga vraćanje izbjeglica u Srbiju ne bi bilo u skladu s međunarodnim i europskim pravnim standardima, kao ni u Grčku, za koju je Europski sud za ljudska prava ustvrdio da nema pravedan sustav azila. Doduše, isticalo se i kako bi potpuno odbijanje ulaska izbjeglica bilo pravno suspektno.
humanost
HRVATSKA JE POKAZALA SUSRETLJIVOST SPRAM IZBJEGLIH