TOPOLJE - Duga i hladna zima polako uzima danak. Uglavnom zbog nedostatka hrane uginulo je nekoliko labudova na Topoljskom dunavcu, gdje se smjestilo veliko labuđe jato od nekoliko stotina jedinki. Premda je Topoljski dunavac zaleđen, na mjestu gdje boravi labuđa kolonija leda nema. U potrazi za hranom, naime, stigli su iz raznih dijelova srednje Europe. Opstat će samo najjači, oni slabiji će uginuti. Koloniju su primijetili vlasnici tamošnjih vikendica i stanovnici okolnih sela te preko društvenih mreža zamolili javnost da im donesu nešto za jelo. Tu i tamo ljubitelji prirode i životinja odazvali su se pozivu, no hrane im treba još.

- Nekoliko puta tjedno donosim im kantu kukuruza, ali to nije dovoljno. Čuo sam da to čini još nekoliko ljudi. Labudova ima zaista mnogo pa treba i više hrane. Nekoliko desetaka ih je već uginulo pa bi svakako na neki način trebalo spriječiti daljnja uginuća - priča Pavle Škulac iz Gajića, kojega smo zatekli kako ih hrani na obali, lijevo od tamošnjeg vikend-naselja.

Kako labudovi podnose dugu zimu, odakle su došli na Topoljski dunavac i zbog čega ugibaju, zapitali smo poznatog ornitologa Tibora Mikušku.

- Riječ je o crvenokljunim labudovima. Nekoliko se parova gnijezdi na Topoljskom dunavcu, a ostali su, u potrazi za hranom, došli iz Mađarske, Srbije i drugih zemalja. Okupljaju se tamo gdje postoje rupe u ledu i na mjestima gdje ih ljudi hrane - kaže Mikuška, naglašavajući kako je najvjerojatniji razlog uginuća nekoliko labuđih jedinki nedostatak hrane. Tvrdi kako i kod labudova postoji određena hijerarhija pa do hrane prvo dođu jači. Oni će, nastavlja, sigurno preživjeti zimu, to prije što bi temperature za nekoliko dana konačno trebale porasti.

- Najugroženiji su mladi labudovi, kojima je ovo prva zima, pa će sigurno uginuća biti još - kaže.

Na upit nisu li možda posrijedi uginuća zbog ptičje gripe, odgovara kako neće reći da sve skupa nema veze s gripom. Objašnjava kako bi uginule labudove trebali preuzeti veterinari, te uzorke slati na analizu. Ističe kako se labudovi hrane hranom biljnog podrijetla, a samo ponekad konzumiraju hranu životinjskog podrijetla koju iščeprkaju iz mulja. Stoga onima koji izraze želju da ih hrane savjetuje da im je najbolje davati kukuruz, pšenicu, suncokret i ostale sjemenke, a kruh baš i nije najpoželjnija hrana.