Nakon odlaska u stečaj tekstilne tvrtke 1. maj u ožujku 2015., proizvodnja u pogonu u Laslovu, srećom, nije ugašena, u njemu i dalje radi stotinjak osoba i to zahvaljujući - drvnoj industriji Spačva iz Vinkovaca, o čemu smo u Glasu Slavonije i pisali u studenome prošle godine.

Otkud vinkovački drvoprerađivač, koji je usto izišao iz predstečajne nagodbe, u tekstilnom biznisu, odmah se nametnulo pitanje. Dio odgovora mogao se nazrijeti u činjenici da je većinski vlasnik Spačve (66,2 posto) postao Fond rizičnog kapitala Quaestus Private Equity Kapital II koji se bavi alternativnim ulaganjima. Međutim, u nastanku ove priče ispostavilo se kako je prilično nejasno tko je zaslužan za ulaganje u tekstilnu tvrtku u Laslovu - Spačva i njezina uprava ili njezin vlasnik Quaestus fond preko nadzornog odbora Spačve.

U svakom slučaju za nastavak proizvodnje bila je ključna pozajmica od 1,2 milijuna kuna, koju je Spačva usmjerila 1. maju. Laslovačka tvrtka, podsjeća njezin tadašnji predsjednik uprave Matej Perkušić, u predstečajnoj nagodbi očekivala je kredit preko HBOR-a i Croatia banke te joj je za nastavak proizvodnje bila potrebna financijska premosnica. Pozajmicu je, kaže Perkušić, 1. maj dobio nakon razgovora s upravom Spačve, spomenuvši pri tome Darija Puljiza, tadašnjeg predsjednika uprave i Antu Radoša, člana uprave. No, nakon što je taj novac prebačen laslovačkoj tvrtki ona je nedugo potom završila u stečaju, jer očekivani kredit nije realiziran. Spačva ipak nije izgubila novac koji je pozajmila, jer je svoje potraživanje dobrim dijelom namirila aktivirajući založno pravo nad pokretninama, odnosno strojevima 1. maja.

Proizvodnju u Laslovu Spačva je pokrenula preko vinkovačke tvrtke Transfer Bebek, na strojevima koji su u vlasništvu Spačve i u hali koja je iznajmljena od 1. maja u stečaju. Za pokretanje proizvodnje bio je potreban svježi kapital pa je Spačva Transferu Bebek usmjerila 600 tisuća kuna.

- Poslije sam otišao na drugo radno mjesto, no u svakom slučaju na taj moj bivši posao gledam pozitivno, jer je ipak sačuvano 110 radnih mjesta u Laslovu. To je jedna od rijetkih tekstilnih tvrtki koja radi na našem području. Pa gdje bi te žene danas radile - kaže Perkušić.

Nedoumice o tome tko je zaslužan za nastavak poslovanja tekstilne tvrtke u Laslovu, odnosno davanje pozajmice, izazvale su informacije koje smo dobili najprije od uprave Spačve, čiji nam je predsjednik Josip Faletar kazao kako tu pozajmicu ne bi komentirao, jer o tome ima premalo informacija. Kazao nam je kako se sve događalo u vrijeme kada je tvrtku vodio Puljiz, rekavši kako o tome sigurno više znaju predstavnici većinskog vlasnika Spačve u Quaestus fondu, posebice Vjenceslav Terzić, koji je i član nadzornog odbora Spačve.

U studenome prošle godine Dario Puljiz otišao je s čelnog mjesta u Spačvi na javnosti pomalo nejasan način, a posebice zbog činjenice da Spačva posluje odlično i zapošljava gotovo 800 ljudi te je zbog toga nagrađen poveljom za doprinos gospodarskom razvitku Vukovarsko-srijemske županije. Praktično se dodjela povelje i njegov odlazak s mjesta predsjednika uprave dogodila istoga dana. Predsjednikom uprave Spačve imenovan je Faletar, dotadašnji član uprave, koji je vrsni stručnjak s doktoratom Šumarskog fakulteta te je i predsjednik Drvnog klastera Slavonski hrast.

Predsjednik nadzornog odbora Spačve i prvi čovjek Quaestus fonda Borislav Škegro, kazao nam je kako je za pozajmicu 1. maju odgovorna uprava Spačve, odnosno njezin bivši predsjednik Dario Puljiz.

- On je to napravio bez znanja nadzornog odbora Spačve. Nije tražio, niti je dobio suglasnost za davanje pozajmice, a trebao je to učiniti. Uprava za svaku investiciju, trošak ili pozajmicu koji nisu u poslovnom planu za tu godinu, mora tražiti odobrenje nadzornog odbora - kazao nam je Škegro.

Na naš upit je li to bio razlog za Puljizov odlazak s čelnog mjesta Spačve, Škegro je rekao da bi se moglo reći da je i to jedan od razloga, naglasivši kako nije osnovni razlog.

Škegro je kazao kako se sada u tekstilnoj tvrtki u Laslovu ponašaju kao dobri gospodari, nastojeći zaštititi svoj kapital, dok je u svakom slučaju najvažnija poslovna priča Spačve.

- Spačva je danas stabilna tvrtka koja uspješno posluje. Rezultati poslovanja su sjajni i jedini nam je problem nedostatak sirovine. Da imamo dostatne količine sirovine ovoga trenutka zaposlili bismo još 150 ljudi i povećali prihod za 50 milijuna kuna godišnje. Spačva je i sada najbolja kompanija u drvoprerađivačkom sektoru u Hrvatskoj, a bit će još i bolja. Idemo u drugu dokapitalizaciju Spačve za još 30 milijuna kuna, jer tu vidimo perspektivu - zaključuje Škegro.