Vlada Republike Hrvatske, kako se navodi u Nacrtu prijedloga izmjena Zakona o socijalnoj srbi o kojem javno savjetovanje traje do 27. siječnja, borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti stavila je kao jedan od prioriteta svoga djelovanja.

S obzirom na to da se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno nalazi 32.768 korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN), što čini gotovo 14 posto od ukupnog broja nezaposlenih, radi sustavne borbe protiv socijalne isključenosti i ponovnog uključivanja na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba Hrvatski zavod za zapošljavanje predložio je mjeru radne aktivacija korisnika naknada kroz zapošljavanje u javnom radu u nepunom radnom vremenu uz rad za opće dobro.

Korisnici naknade koji se zaposle u javnom radu za svoj će rad ostvarivati prihod, a predloženim izmjenama i dopunama Zakona radi njihove socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva omogućilo bi im se i korištenje naknade u tom razdoblju. Naime, prema važećim odredbama Zakona o socijalnoj skrbi samac ili član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ostaje bez svog socijalnog primanja ili dijela tog primanja u slučaju radne aktivacije. Predloženim izmjenama zakona to će se promijeniti, pa će korisnik ZMN-a koji sudjeluje u radovima za opće dobro, odnosno zaposli se u javnom radu, primati svoju punu objedinjenu socijalnu naknadu. Osim toga, novčani primitak koji korisnik ZMN-a ostvari zapošljavanjem preko mjera aktivne politike zapošljavanja neće se uračunavati kod priznavanja prava na osobnu invalidninu kako bi se osigurao i povratak na tržište rada osoba s invaliditetom “u dijelu u kojem im je očuvana radna sposobnost”.

U Prijedlogu izmjena zakona zanimljiva je i ponovna odgoda, i to do početka svibnja iduće godine, uspostave Jedinstvenog centra za naknade (JCN) preko kojeg bi se se isplaćivale sve naknade u sustavu socijalne skrbi. Podsjetimo, prema reformi sustava socijalne skrbi koju je pokrenula vlada Zorana Milanovića, JCN je trebao početi raditi u lipnju prošle godine. Vlada Tihomira Oreškovića, međutim, odgodila je formiranje tog centra za ožujak ove godine. Sada se, u nacrtu novog prijedloga, navodi kako se propisuje odgoda uspostave JCN-a jer “nisu osigurani odgovarajući organizacijski i administrativni uvjeti” za njegovu uspostavu. Osnivanje JCN-a utemeljeno je na Projektnom planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016., zatim na Zakonu o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite na temelju kojeg je Vlada RH zaprimila sredstva od Međunarodne banke za obnovu i razvoj na teret zajma za taj projekt te Programu e-Hrvatska kojim se želi povezati informatizacijske sustave tijela državne uprave kroz jedinstvenu informacijsko-komunikacijsku mrežu.

Đakovčanin Damir Tomić, saborski zastupnik SDP-a u vremenu Milanovićeve, Oreškovićeve i aktualne, Plenkovićeve vlade, nada se da će JCN ipak zaživjeti, jer sve drugo, kaže, bilo bi neodgovorno prema građanima.

- Riječ je o projektu koji je osmislila Milanovićeva vlada, radilo se o zajmu Međunarodne banke za reformu koja bi olakšala život građanima koji bi napokon mogli sve naknade rješavati na jednom mjestu, a s druge strane bilo bi to jeftinije za državu. Ministrica Juretić to je ukinula naprosto zbog toga što joj se ništa nije dalo raditi. Nema tu skrivenih namjera, ona je jednostavno bila nesposobna obavljati taj posao i smatram da je to zbog toga stalo. Hoće li nova vlada odraditi taj posao, to se ne zna, a neće jedino ako su neodgovorni jer onda gubimo pravo na taj novac. Bio bi to udarac na građane, jer radi se o odličnoj reformi upravo u njihovu korist - smatra Tomić.

Desetci različitih naknada koje se isplaćuju različitim korisnicima trebali bi ići upravo preko JCN-a koji je ujedno sastavni dio Nacionalnog plana reformi usuglašenog s Europskom komisijom. Ideja je bila da se podaci postupno povlače u razdoblju od nekoliko godina. Prvo davanje koje je trebalo ući u JCN je upravo zajamčena minimalna naknada.

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Đakovu, Dubravka Petrović, kaže kako su mnoge pojedinosti o ustroju JCN-a i njegovu djelovanju i dalje nejasne.

- Ovo je već ne znam koja po redu odgoda primjene zakona prema kojem bi zajamčene minimalne naknade otišle iz Centra. Pitanje je koliko mi zapravo imamo posla i koliko je prisutan manjak stručnog kadra. Nama bi posao bio olakšan kada bi sve te naknade otišle iz Centra, pogotovo kada je riječ o radno sposobnim ljudima koji preko nas primaju naknade. Zapravo, nikomu potpuno nije jasno kako bi JCN trebao izgledati - kaže Petrović.