Osječko je proljeće unatrag dvije godine obilježeno Kreativnom riznicom, događajem koji je u zagrljaj spojio ono čemu je u zagrljaju prirodno prebivati – znanost i umjetnost i njihove izdanke: kulturnu i kreativnu industriju te gospodarstvo. Taj događaj, oblikovan kao popularizacijski simpozij kreativne industrije na osječkome Ekonomskom fakultetu, prometnuo se u epicentar travanjskih zbivanja na istočnohrvatskom rubnom prostoru kao značaj koji progresivno prerasta granice lokalnoga, regionalnoga i nacionalnoga. Dvije plodne kreativnorizničarske godine, obilježene propitivanjem kulturne i kreativne industrije (2015.) i društveno odgovorne kreativnosti (2016.), otvorile su vrata Kemiji kreativne industrije koja će označiti 2017. - piše prof. dr. sc. Milica Lukić, voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku, u uvodniku najnovijeg trobroja Teme, uglednog časopisa za knjigu, kojega je veći dio posvećen upravo osječkoj Kreativnoj riznici.

“Ostajući prigodno i netom spomenutom naslovu susljedno u terminologiji kemijske znanosti, nemoguće je zaobići osobnost koja je katalizatorom svih segmenata toga projekta ludičkoga koncepta – osječku znanstvenicu, ekonomsku stručnjakinju i etabliranu književnicu Jasnu Horvat. Njezin književnoprojektni laboratorijski zadatak da (nacionalnu) kulturnu baštinu ponovno duhovno osvoji i posvoji te ju žanrovskim prekodiranjem popularizira, pokazao se pravim alkemijskim procesom moć kojega je znanstvene kodove pretvarati u umjetničke, a umjetničke u znanstvene, te na koncu i jedne i druge u one koji imaju općedruštvenu važnost, što pokazuje već sada treća u pripremi Kreativna riznica” - piše prof. Lukić.

Jasna je Horvat taj proces otvorila djelovanju centripetalnih i centrifugalnih sila, dodaje prof. Milica Lukuć, ocjenjujući kako su centripetalne one što su projektu privukle i privlače kvalitetne sumišljenike i suradnike, poput doc. dr. sc. Josipe Mijoč i dekana prof. dr. sc. Vladimira Cinija te brojne studente i volontere. Centrifugalnim se silama KR, mišljenja je uvodničarka, otvara zajednici, civilnom društvu nudeći mu spoznaje i rezultate koje je proizvela na novo propitivanje i oplemenjivanje iskustvima iz prakse, komunicirajući s njegovim subjektima već tijekom samoga događaja izravno i preko digitalnih platforma.

Odluka urednika Vande Mikšić i Branka Čegeca, kulturnu javnost informirati o Kreativnoj riznici za sve one koji su njezini idejni začetnici posebno je vrijedno priznanje.

- Takvo prepoznavanje, koje je na koncu rezultiralo cijelim jednim tematom, doživjela sam kao poziv da ustrajemo i dodatno izgrađujemo i inoviramo ovaj vrlo specifičan popularizacijski simpozij. Prilika za sustavno obrazlaganje ciljeva, misije, vizije i doktrine ujedno je i poziv zainteresiranim izlagačima, volonterima i posjetiteljima da nam se i ove godine pridruže te da svojim sudjelovanjem pomognu izgradnji kreativne industrije - obrazlaže prof. Horvat, ističući kako je Tema cijenjen časopis duge tradicije koji je izgradio vrlo specifičnu i kulturi orijentiranu publiku. Predstaviti Kreativnu riznicu u tako prestižnom časopisu, dodaje, znači primiti svojevrsnu odliku vrsnoće.

Riznica dobiva potporu izabranog kruga koji se doslovce, kaže dr. sc. Jasna Horvat, “bori za kulturu te pokazuje kako je doista moguće biti prepoznatljiv i pritom udruživati napore vrlo različitih ustanova”, kao što su EFOS, Institut Andizet, Odjel za kultrologiju, Filozofski fakultet, Umjetnička akademija i druge sastavnice Sveučilišta, Centar za volontiranje, Trgovačka i komercijalna škola “Davor Milas” i brojne druge srednje škole, ustanove i udruge.