Objavljeno 23. siječnja, 2017.
U Hrvatskoj obveza služenja vojnog roka ne postoji od 2008. godine, što je u to vrijeme izazvalo uglavnom pozitivne reakcije javnosti. Imamo tek dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od 14 tjedana na poligonima Slunj i Gašinci. No, onih koji se zalažu za obveznu obuku (u daleko kraćem obujmu nego nekada) i dalje ima, osobito u vojnim krugovima i dijelu političkih krugova, te su sve češća nagađanja da bi se to uskoro voljom aktualne vlasti moglo promijeniti.
Kako doznajemo, u tijeku je dovršetak opsežne analize koja bi trebala pokazati sve prednosti i mane ponovnog aktiviranja obveznog vojnog roka, u ljetnim mjesecima. Dok ne bude konačnih rezultata te analize, zasad u MORH-u to nitko ne želi službeno komentirati.
Ipak, naš sugovornik, vrlo kompetentna osoba kada je u pitanju vojna obuka, potvrdio nam je kako se o tome razmišlja, dodajući kako je stvar Ministarstva i Stožera da daju prijedlog samog sadržaja jedne takve obuke te da se ocijeni hoće li se u to ići. Smatra kako to nije priča bez osnove i razloga, jer se, kaže, u nekim drugim europskim zemljama također odvijaju takvi procesi.
Temeljna znanja
- Taj sustav nekakvog educiranja iz područja sigurnosti i obrane kod nas jednostavno više ne postoji. U svakom slučaju, na sustavu je da pripremi prijedloge koji će se onda dati u raspravu. Ima različitih prijedloga, neki predviđaju dvomjesečnu, a neki pak samo jednomjesečnu obuku, a postoji i srednja varijanta, da to traje šest tjedana. Uglavnom, ne bi se išlo na više od dva mjeseca. Riječ je o nekakvim osnovnim stvarima razumijevanja sigurnosti i vođenja organizacije. Znači, ni od koga se tu ne bi tražilo da ima nekakva specijalistička znanja. To bi bila jedna obuka koja bi pojedinca dovodila do toga da može rukovati pješačkim naoružanjem. Nitko od tih mladih ljudi neće rukovati nekim složenim sredstvima. Znači, morao bi uz gađanje iz automatskog naoružanja svladati prvu pomoć i zaštitnu masku. A nakon toga će uvijek postojati mogućnost dragovoljne dodatne obuke ili pričuve koja će se razvijati - kaže naš sugovornik.
Prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo biti problema da se za mjesec dana ta osnovna znanja i vještine svladaju. On smatra kako je sama socijalizacija tih ljudi već velik napredak, da nauče biti i dijeliti prostor s drugima je po njemu već nešto što je današnjim mladima potrebno.
- Tako da ne bi ni bio cilj time ih osposobiti za nešto veliko, već prenijeti im nekakve osnovne pojmove i stvari za koje mislimo da ih trebaju znati. Primjerice, namjestiti šator ili neke slične postupke koji se mogu u različitim situacijama primijeniti - zaključuje.
Priča o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj zakotrlja se svakih nekoliko godina, posebice kada se u zemljama susjedstva, najčešće Srbiji, počnu razbacivati izjavama u kojima spominju i korištenje vojske kao sredstvo za rješavanje nekog problema, što se i ovih dana događa.
Nestabilna BiH
Pavao Miljavac, umirovljeni general HV-a i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, kaže kako je problem u tome što se općenito situacija u okružju stalno komplicira. “Stalno se govori o nasilnom rješavanju krize, i to često prolazi ispod radara. I doista može vrlo brzo doći do problema, primjerice da se Republika Srpska pokuša izdvojiti iz BiH, što bi odmah izazvalo reakciju muslimana i vi imate problem. Normalno da će se tu odmah uvlačiti i Srbija, što će sve zajedno napraviti problem i Hrvatima u BiH, pa bi i Hrvatska na ovaj ili onaj način tu nešto morala 'odraditi'. I za tren može doći do vrlo ozbiljnog konflikta. Na to je upozorio i ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov”, kaže Miljavac.
Treba podsjetiti i kako je pitanje obuke u svojoj predsjedničkoj kampanji prije dvije godine spominjala i današnja predsjednica Grabar-Kitarović, dok je bivši ministar obrane Ante Kotromanović upozoravao kako bi projekt obveznog služenja vojnog roka koštao između 300 i 500 milijuna kuna.
Igor BOŠNJAK
“KULTURA” PAMĆENJA I OBRANE
Pozivi na “zveckanje oružjem” u pravilu ne dolaze od onih mudrijih, pa se to i sada događa najprije iz usta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, koji je rekao da će ako na Kosovu i Metohiji budu ubijali Srbe, poslati tamo vojsku. “Svi ćemo ići. I ja ću ići, nije mi prvi put”, pohvalio se Nikolić, inače poznat i po tome da kada se povede priča o optužbama vezanim za ratne zločine u RH, tada svoju ratnu ulogu odmah minimalizira. Iako su oni pametniji u Srbiji odmah osudili njegove izjave, ovaj mu se put brzo pridružio i ratni general Armije BiH Atif Dudaković, koji je iz Luksemburga poručio bošnjačkoj mladeži da se počne spremati. Prema njegovim riječima, svaki Bošnjak koji ima 17 godina mora sebi kupiti “alfa uniformu”, čizme, vreću za spavanje i ranac. “Kao što imamo fizičku kulturu, radnu kulturu, kulturu prehrane, mi moramo razvijati i kulturu pamćenja i kulturu obrane”, kazao je Dudaković.
Pavao Miljavac
umirovljeni general HV-a
DA NE BUDE KAO GOLUB NA STRELJANI
Na pitanje je li obuka od mjesec do dva dana dovoljna da se mlade zadovoljavajuće obuči za snalaženje u nekoj izvanrednoj situaciji, Miljavac kaže da, ako se program dobro radi i intenzivno vježba, sigurno da jest. “Naravno, nećete dobiti vrhunski obučenog vojnika, ali hoćete čovjeka koji uopće zna rukovati puškom, napuniti ju i zaleći te obaviti osnovne borbene radnje. Da ne bude kao golub na streljani”, ističe Miljavac, dodajući kako je važno stvoriti pozitivnu klimu spram toga, da ljudi znaju što se događa. S druge strane je, kaže, tu i problem rezervnih časnika i dočasnika, gdje treba nešto hitno poduzeti jer praktički 10 godina nitko nije obrazovao nikoga. “Tu je jedna velika rupa, a ne možete rat dobiti s ljudima od 60 godina”, ističe Miljavac, dodajući kako i Njemačka razmišlja o ponovnom uvođenju vojnog roka, kao i skandinavske zemlje, Austrija i Švicarska. “Toga se više gotovo nitko ne odriče pa ne možemo ni mi biti slijepi”, zaključuje.