Prema posljednjim podacima HZZO-a, čak 1.642.067 osiguranika nema dopunsko zdravstveno osiguranje, što znači da su pri korištenju medicinskih usluga dužni participirati u troškovima.

No, prema tvrdnjama većine hrvatskih bolnica, čak 20 posto osoba bez dopunskog osiguranja nikada ne plati svoj dio računa. Tako je ovih dana u medijima objavljena informacija kako KB Dubrava trenutačno potražuje čak deset milijuna kuna od osiguranika bez dopunskog osiguranja. Slična je situacija i u KBC-u Sestre milosrdnice, gdje za neplaćene participacije potražuju 5.205.213 kuna. No, ravnatelj KB-a Dubrava, Toni Kolak izjavio je za medije kako je to vrlo osjetljiva situacija te da takvi računi, jednostavno, nekada ostanu nepodmireni.

Vrlo često sve završi samo na opomenama jer se neki ravnatelji plaše pokretanja ovrha zbog reakcija pacijenata i javnosti s obzirom na to da je bolest “osjetljiva tema”.

U takvom će kontekstu, kada se više vodi računa o osjećajima, a manje o zakonu i propisanim financijskim obvezama, Klinički bolnički centar Osijek u očima dijela neupućene javnosti još ispasti “socijalno neosjetljiv”. No prava je istina da se u osječkoj bolnici samo drže slova zakona, odnosno da naplaćuju ono na što ju obvezuju Ministarstvo zdravstva i HZZO. U krajnjem slučaju, ako se naveliko opraštaju dugovi za participaciju, onda se osiguranici koji redovito plaćaju dopunsko osiguranje opravdano mogu zapitati trebaju li to i dalje činiti.

Zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek, dr. Vlatko Kopić kaže kako su i oni imali isti problem s velikim dugovanjima za participacije sve do svibnja prošle godine, kada je nova uprava odlučila stati na kraj neplatišama i početi s utuživanjem.

- Potraživanja za participacije penjala su se na više od pet milijuna kuna, a velik je dio dugova bio pred tim da ode u zastaru, koja nastupa nakon pet godina od ispostavljanja računa. Nevjerojatno je da je čak dio djelatnika naše bolnice savjetovao pacijente da ne plate participaciju 'jer ih bolnica ionako neće tužiti'. Stoga smo angažirali odvjetnički ured i do 1. siječnja ove godine uspjeli smo naplatiti već 800.000 kuna duga za participacije - priča Kopić.

U KBC-u Osijek kažu kako je u mijenjanju politike o ovom pitanju iznimno bitno i što su poboljšali informacijski sustav, prema kojem sada nitko ne može ne naplatiti participaciju jer se sve vidi u sustavu.

- Zbog 'faličnog' sustava nama je čak 611.000 kuna otišlo u zastaru, a promijenili smo i ljude koji rade na naplati. Čak smo spremni onima kojima je problem platiti dug za participaciju ponuditi obročnu otplatu. U suprotnom se šalje opomena i u slučaju neplaćanje ide na utuživanje. Odvjetnički se ured naplaćuje isključivo od onoga što naplati - ističe Kopić.

Zamjenik ravnatelja dodaje kako je ova bolnička uprava odlučila tužiti i bolnice koje su im dužne, a koje su nakon toga postale uredni platiše. Neslužbeno doznajemo kako je riječ o bolnicama u Vinkovcima i Vukovaru.

- Ne možemo zatvoriti oči na ova dugovanja jer je to također novac koji se može upotrijebiti za dobrobit pacijenata i naša je dužnost da ga naplatimo. Sada se držimo one zagorske: Ako nam ne platite, sve vas bumo tužili - zaljučuje dr. Kopić.

Na kraju, ipak, ostaje pitanje kako to da državna vlast dopušta da neke bolnice u metropoli “opraštaju dugove u ime humanosti”. Sve to podsjeća na slučaj s policijom koja je na osječkom području dosljedno kažnjavala bicikliste za svaki, pa i najmanji prekršaj, dok su se kazne za jednake prekršaje u drugim dijelovima Hrvatske mogle nabrojiti na prste jedne ruke. Na osiromašenoj se Slavoniji i Baranji, čini se, trenira strogoća.