Premijer Andrej Plenković u srijedu je izvijestio saborske zastupnike o sastancima Europskog vijeća održanima 2016., istaknuvši pritom da je jako važno kako će se s obzirom na promijenjene globalne okolnosti Hrvatska pozicionirati u ovoj godini. Od početka mandata do danas Plenković je sudjelovao na dva sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, 19. i 20. listopada te 15. i 16. prosinca 2016., a njegov prethodnik Tihomir Orešković sudjelovao je na četiri takva summita.

Govoreći o protekloj godini, Plenković je podsjetio da su premijeri vlada dviju zemalja članica EU-a, Velike Britanije i Italije, podnijeli ostavke nakon poraza na referendumima i rekao da se to u Europi još nije dogodilo. Upravo u tom kontekstu izuzetno je važno kako će se voditi europska politika i kako će se RH pozicionirati, posebice nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u i u novim globalnim okolnostima, kao što je asertivnija uloga Rusije, kazao je.

Premijer je rekao da su glavne teme sastanaka Europskog vijeća u prošloj godini bile migracije, sigurnost, ekonomski i socijalni razvoj, pitanja mladih i pitanja vanjske politike EU-a, a u svom se izlaganju najviše usredotočio na sastanak održan u prosincu.

“Kada je riječ o migracijama, Hrvatska smatra da je strateški ujednačen odgovor država članica utemeljen na solidarnosti optimalan pristup upravljanju migracijskim pritiscima”, kazao je Plenković. Podsjetio je da se Hrvatska obavezala primiti 1600 ljudi, a da ih je do sada relocirano samo 19, i to iz italije.

Hrvatska je podržala reformu europskog sustava azila i zauzima se za učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a te je zadovoljna brzom uspostavom i početkom rada Agencije europske granične i obalne straže, koja je dobar primjer europskog odgovora na krizu. “Naš je prioritet da tzv. istočnomediteranska ili balkanska ruta ostane zatvorena”, istaknuo je.

“To je sigurnosno i politički gledano za Hrvatsku izuzetno važno i trebamo ustrajati na dijalogu s državama jugoistoka Europe i svim članicama EU-a da tako i bude”, rekao je Plenković, naglasivši da takav pristup, u kojem se granice štite tehnologijom i ljudstvom, a ne fizičkim preprekama, treba postati stalan.

Najavio je da će glavna tema neformalnog sastanka Europskog vijeća na Malti početkom veljače biti srednjomediteranska ruta, kojom dolaze migranti iz Afrike. Također je rekao da su potpisani novi sporazumi s nizom afričkih država odakle ih najviše stiže.

Što se tiče pitanja sigurnosti i borbe protiv terorizma, o čemu se također raspravljalo na sastanku u prosincu, postignut je dogovor o direktivi o suzbijanju terorizma i uredbi o izmjeni zakonika o šengenskoj granici u vezi sa sustavnim provjerama na vanjskim granicama EU-a, rekao je Plenković, istaknuvši da je ta direktiva “kvalitetan kaznenopravni odgovor na sigurnosne izazove koje danas čine strani teroristički borci i teroristi povratnici”.

Aspekt koji je bio visoko na dnevnom redu Europskog vijeća u prosincu bio je gospodarska i socijalna situacija u Europi i pitanje mladih, nastavio je Plenković. Održan je i susret s predsjednikom Europske središnje banke, koji je imao prezentaciju o stanju europskog gospodarstva, uz zaključak da su izgledi dobri. Gospodarski rast iznosi 1,7 posto i u posljednje tri godine stvoreno je četiri milijuna novih radnih mjesta na razini EU-a, kazao je. H