Građanima ili točnije kupcima u gradovima i selima na istoku Hrvatske dobro je poznato kako osim u dane državnih blagdana, neke trgovine i različite obrtničke radnje ne rade 7. siječnja, kada pravoslavni vjernici prema julijanskom kalendaru slave Božić.

Ovaj detalj bio nam je povod da provjerimo što kažu hrvatski zakoni o radu, odnosno neradu trgovina. Pa i o tome koliko imaju prava trgovci - vjernici drugih vjera u obilježavanju svojih vjerskih blagdana. Drugim riječima - može li primjerice vlasnik dućana islamske vjeroispovijesti ili židov na svoj vjerski blagdan zatvoriti dućan i proslaviti ga ne radeći?

Hrvatski Zakon o trgovini prilično je liberalan te kaže kako o radnom vremenu, odnosno o tome hoće li svoju prodavaonicu imati otvorenu ili zatvorenu, na državni ili svoj vjerski blagdan - odlučuje njezin vlasnik. Velik doprinos tomu dao je Ustavni sud koji je u lipnju 2009. godine “srušio” članak 58. Zakona o trgovini, kojim je bilo propisano radno vrijeme prodavaonica tijekom tjedna, kao i nedjeljom. Valja podsjetiti kako se to događalo u jeku priče o radu trgovina nedjeljom.

Konkretno, Zakon o trgovini kaže kako trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonice i drugog oblika trgovine na malo, naravno, uz poštovanje drugih pozitivnih zakona i posebnih propisa. Pri tome mora uzeti u obzir potrebe kupaca te prava svojih zaposlenika i obveze koje ima prema njima u pogledu plaće i naknade plaće, rasporeda i preraspodjele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada itd.

Trgovac, dakle, ako će određenog dana ili više dana imati zatvorenu svoju trgovinu, zbog proslave, bolovanja, godišnjeg odmora ili recimo renoviranja, dužan je na prodajnom mjestu obavijestiti kupce o tome. U Zakonu o trgovini navodi se kako mu je obveza “jasno, vidljivo i čitljivo za potrošače istaknuti radno vrijeme” i, jasno, pridržavati se tog radnog vremena. Ako ne istakne radno vrijeme, može biti kažnjen novčanom kaznom od četiri do 250 tisuća kuna.

Valja dodati i to da prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (čl. 3.) “građani RH koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijesti u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama te židovske vjeroispovijesti u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.”