Objavljeno 11. siječnja, 2017.
Na Kardiologiji dnevno zbog infarkta hosipitaliziraju od pet do deset osoba
U Centru objedinjenog hitnog prijema Kliničkog bolničkog centra Osijek ovih su dana dijagnosticirali infarkt kod pacijenta rođenog 1994. godine. Iako je ovaj 23-godišnji pacijent osoba otprije narušenog zdravlja, infarkt u ovoj dobi ipak je iznenadio liječnike.
- Ovih dana imamo poseban pritisak na Kardiologiju, gdje dnevno zbog infarkta hosipitaliziramo od pet do deset osoba. Istina, većina je infarktnih stanja dijagnosticirana kod osoba koje su ga već preživjeli, ili je riječ o kroničnim kardiološkim bolesnicima, ali smetnje se javljaju kod sve mlađih ljudi. Posebno su ugrožene osobe rođene 1950-ih i 1960-ih godina. U slučaju da imaju propisanu terapiju, trebaju je uredno uzimati te se kontrolirati kod svog kardiologa - napominje dr. Zlatko Majić, voditelj Centra objedninjenog hitnog prijema KBC-a Osijek.
Čak je četvrtina svih poziva koje ovih dana prima osječki Zavod za hitnu medicinu vezana uz srčane smetnje i pogoršanje stanja kroničnih kardiovaskularnih bolesnika. Prema riječima dr. Ibojke Sičajmov, samo tijekom ponedjeljka Hitna pomoć pozvana je i u slučaju nekoliko srčanih udara koji su završili smrću pacijenta, no u ovoj zdravstvenoj ustanovi ne žele bez detaljnije analize povezivati ova smrtna stanja s ekstremnim hladnoćama. No, kardiolozi napominju kako su hladnoće iznimno opasne za srčane bolesnike te bi oni ovih dana trebali izbjegavati izlazak na otvoreno.
- Hladnoća jako utječe na krvne žile. U slučaju da osoba pati od angine pectoris ili ateroskleroze te već ima sužene krvne žile, na hladnoći će se žile dodatano suziti i doći će do zastoja cirkulacije. Stoga srčani bolesnici uopće ne bi smjeli izlaziti na otvoreno tijekom ovakvih hladnoća, a u slučaju da ipak iziđu, čim osjete smetnje u prsima ili slabost, trebale bi se vratiti u zatvoreni grijani prostor, objašnjava osječka kardiologinja dr. sc. Andrea Džumhur.
Plućne bolesnike može gušiti kašalj zbog hladnog zraka koji steže dišne puteve. Tada im se i pogoršava astma, a može se pojaviti emfizem pluća (otežano disanje koje je posljedica bronhitisa).
A ako se baš mora izići na otvoreno, najvažnije je slojevito se odjenuti te nositi obuću koja se neće klizati. Bitno je da glava bude zaštićena, a maramu ili šal treba staviti preko nosa ili usta kako bi se spriječio ulazak hladnog zraka u dišne puteve. Alkohol svakako po hladnoći treba izbjegavati, kavu treba piti u što manjim količinama, dok je potrebno unositi u organizam što više tople tekućine, najbolje čaja.
Nefreteta Z. EBERHARD
VIROZE DESETKOVALE VRTIĆE, TRAUMA PUNA ZBOG LOMOVA
Viroze koje obilježava visoka temperatura, dijareja, povraćenje, kašalj i glavobolja napunile su ovih dana i čekaonice Doma zdravlja Osijek. Iako lijeka za zimske prehlade nema, liječnici upozoravaju da se u slučaju viroze izbjegavaju kolektivi i bolest preleži uz vitamine i antipiretike te mnogo hidriranja. Naime, zbog iznimno lakog prenošenja viroze su ovih dana desetkovale i dječje vrtiće pa tako u pojednim skupinama od 20-ak polaznika dolazi samo njih troje ili četvero.
Na Traumatologiji KBC-a Osijek samo tijekom jučerašnjeg prijepodneva primili su deset pacijenata zbog prijeloma i iščašenja.
KBC ZABRANIO POSJETE!
Klinički bolnički centar Osijek od jučer je zbog epidemije gripe i viroza do daljnjeg zabranio sve posjete pacijentima u bolnici. O ponovnom uspostavljanju režima posjeta osječka će bolnica obavijestiti javnost.
Za vladavine niskih temperatura zraka nužno je češće kontaktirati starije osobe koje žive same
hitna
ČETVRTINA POZIVA VEZANA UZ SRČANE PROBLEME