Regija
NASTAVAK CRNOG TRENDA

I u 2017. godini nastavlja
se propadanje brojnih farmi
Objavljeno 11. siječnja, 2017.

ĐAKOVO

Za 19. siječnja, govore podaci iz HGK-ovog Očevidnika nekretnina pod teretom ovrha, zakazana je javna dražba još jedne farme muznih krava u Slavoniji – farme u Širokom Polju. Na njoj je uknjiženo pravo zaloga i ovršno pravo.

Ne vide se bolji dani

Na bubnju će se naći s osam hektara oranica. Farma i zemlja bit će ponuđene za približno 1,5 milijun kuna. Tako se krah farmera, urušavanje infrastrukture mliječnog sektora nastavlja, odnosno prelijeva i u 2017. pa tako ni nova godina ne nagovještava bolje dane za mljekare. I na primjeru ove farme oslikava se sva težina u tom sektoru i njegov, prema mišljenju mnogih, krajnje pesimistični epilog, a Đakovština to dobro zna. Kada se Operativnim programom (OP) pozivalo u podizanje farmi, đakovački kraj snažno se odazvao tome pa je ovdje podignuto više od 20 farmi, uz pomoć HBOR-ovih i kredita drugih banaka. Priča je imala smisla dok su farmeri bili zadovoljni otkupnom cijenom mlijeka, s tim da je OP bio baziran na cijeni od četiri kune, no ona je brzo pala u vodu. Danas, primjer je farmera Marija Milušića iz Piškorevaca, dobivaju za litru mlijeka samo 1,90 kuna, a on procjenjuje da bi proizvođačka cijena realno trebala biti tri kune.

– U Đakovštini je zatvoreno 70 posto farmi. Od 12 velikih funkcioniraju još svega tri-četiri, a manji stočari masovno sve prodaju. Samo u Piškorevcima ostalo je još svega šest kuća s kravama! - upozorava na slom mljekarstva Milušić, koji je i sam prepolovio proizvodnju s 30 na 15 krava.

- Ne popravi li se stanje, prodat ću i to - najavljuje i prognozira kako sve masovniji završetak farmi na bubnju i njihovo zatvaranje vodi u propast ove proizvodnje.

– Sutra je već kasno, no ohrabruje to što je ministar Tolušić najavio kontrole cijena mlijeka. Jer apsurdno je da ja za litru mlijeka dobijem svega 1,90 kuna, a da je ono u trgovini pet ili šest kuna pa ispada da trgovac više zaradi na mome mlijeku nego ja koji sam ga proizveo - upozorava Milušić.

Poslovica ne laže

Praksa pokazuje da se jednom zatvorena farma više ne vraća, propada u korovu, a jedino što i dalje ide jesu obveze zbog podignutih kredita pa su ti objekti uglavnom u vlasništvu banaka. Drugi dio zatvorenih farmi u vlasništvu je farmera koji čak i nisu propali, no stavili su im ključ u bravu zbog neisplativosti proizvodnje. Treći su se s neisplativog mlijeka prebacili na proizvodnju energije, iskoristivši postojeće objekte za postavljanje solarnih panela i drugo. Jer, mlijeko je neisplativo, a energija dohodovna.

– Narodna poslovica kaže: Jednom krava iz štale van, nikad više u štalu. U njoj je 99 posto istine. Kada ljudi shvate da mogu živjeti i bez toga i kolika je to obveza, ne pada im na pamet da se više vraćaju muznim kravama, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. I Milušić razmišlja slično.

- Tko je god prodao muzne krave, nikada ih više neće nabaviti - kaže. Ni farmer Branko Kolak, predsjednik Saveza uzgajivača holstein goveda, nije optimističniji.

- Generacija koja je zatvorila farmu i napustila proizvodnju mlijeka zasigurno više neće vratiti krave u taj objekt, možda neki drugi naraštaj. Te objekte, tu vrijednost u korovu preko strukturnih fondova treba napuniti ljudima da rade. Đakovština je 2010. godišnje proizvodila 70 milijuna, a sada manje od 40 milijuna litara - upozorava Kolak. S nekadašnjih 19.000, Hrvatska je pala na 6700 proizvođača mlijeka, godišnje ih gubi više od 1000. Na pitanje kako će završiti ovaj trnoviti put kojim ide domaće mljekarstvo, Kolak kaže: “Kraj je takav da Europa kao zajednica nema problema s proizvodnjom mlijeka, pri čemu se misli na stare članice koje štite svoju proizvodnju. Njima trebaju potrošači koji će uzimati njihovu robu 2. i 3. klase, a to su zemlje bivšeg istočnog bloka, gdje smo i mi. Francuska, Njemačka, Danska, Austrija, čak i Slovenija, uopće nemaju pad proizvodnje, a mi smo na 47 posto. Za mandata ministra Jakovine izgubljeno je 180 milijuna litara pa smo sa 670 pali na 490 milijuna litara mlijeka godišnje, upozorava Kolak i podsjeća na ono što bi svakoj državi trebalo biti jasno: “Bez proizvodnje hrane nema sustava, nema države”.

Suzana ŽUPAN

Obećanja

NUDILI IM MED I MLIJEKO...

ZPP ne stimulira proizvodnju

U HPK-u ocjenjuju kako Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ne stimulira proizvodnju pa ni mljekarsku. “Proizvodnja je neisplativa, pogotovo kada se pogleda što se sve stimulira ZPP-om, a što ne. Prema ZPP-u - prijavi ekološku proizvodnju i nemoj ništa raditi, pazi da na njivi ne narušiš ekosustav, gnijezda, zelenu povšrinu i slično. Osnovna plaćanja umanjena su za 20 posto, a to su plaćanja koja subvencioniraju proizvodnju, dok ovaj ruralni dio, u koji ide i ekološka proizvodnja, to se financira 100 posto, pa ispada da ZPP ne stimulira proizvodnju. No, zato su određene države našle načina da kroz skrivene potpore to potiču. Neki predviđaju da će broj proizvođača mlijeka u nas pasti na dvije do tri tisuće i da će se ta brojka stabilizirati”, kaže Matija Brlošić.

Nema interesa za kupnju farmi

Da moraju prodavati samo propale farme trgovci nekretninama ne bi zaradili. Jedan od njih, Vlado Rechner, kaže kako interesa za ove nekretnine nema. Prema podacima HGK, u zadnjih 10 godina, od 2006. do 30. rujna 2016. , pod ovrhama su završile 192 poljoprivredne gospodarske zgrade.

Možda ste propustili...

NATJECANJE U KUHANJU KOTLIĆ-GULAŠA NA JANKOVCU

Šumari najbolji kuhari

ŽUPAN ANUŠIĆ U RADNOM POSJETU BELIŠĆU

Županija obećala pomoć od milijun kuna za obnovu vrtića

VJEŽBA CIVILNE ZAŠTITE

Spašavali ljude od velike poplave

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BIRALI NAJOKUĆNICU

Pobijedili Štefokovi

2

BICIKLIJADA "PUTEM EU PROJEKATA"

Biciklima obišli EU projekte
vrijedne sto milijuna eura

3

NEISKORIŠTENI SUSTAV NAVODNJAVANJA GAT

Županija bi ponudila besplatno korištenje vode na pet godina