Osmijeh ne košta ništa, a djeluje čudesno. Obogaćuje onoga komu je upućen, a ne osiromašuje onoga tko ga daje. Bljesne poput munje, ali sjećanje na njega može trajati zauvijek – dio je to stihova poznate pjesme koju potpisuje američki pisac Dale Carneige, koje često i rado citiramo, osobito danas, na Međunarodni dan smijeha!

Da je smijeh djelotvoran lijek za onoga na čijem se licu pojavi, odavno su potvrdili liječnici, pa su tako istraživanja dokazala kako ljudi koji se često smiješe u prosjeku žive sedam godina duže od onih kojima to nije navika, dok su osobe koje imaju problema s lošim raspoloženjima, npr. depresijom, podložniji mnogo učestalijim zdravstvenim rizicima. Iskren, smijeh “od srca” potiče rad dijafragme koja igra ključnu ulogu u krvotoku i samim time potiče cirkulaciju.

Svjetski dan smijeha utemeljio je doktor Madan Kataria 1998. godine. Cilj mu je bio da se ljudi što više smiju jer smijeh je najbolji lijek! Osim što se osjećamo bolje, rasterećujemo se stresa, smanjujemo depresiju i anksioznost te jačamo imunitet. Smijeh, kažu liječnici, zahtijeva rad 15 mišića lica. U odrasloj dobi smijemo se oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno. Žene se češće smiju muškarcima nego muškarci ženama.

Naša ugledna psihologinja, dr. Mirjana Nazor kaže kako smijeh djeluje ljekovito jer, kaže, zajedno sa smijehom javljaju se pozitivne misli.

- S druge strane, možda su nam upravo te pozitivne misli došle u glavu i potaknule nas na smijanje. U svakom slučaju događa se nešto dobro. Međutim, jasno je da nam je potrebno okruženje u kojem ćemo se nasmijati, ne možemo se gledati u zrcalo pa se smijati. Mislim da je svatko od nas sposoban naći neko okruženje u kojem će se osjećati tako ugodno da može prepričati neku zanimljivost i naći razloga da se veseli i smije - kaže dr. Nazor. Nažalost, i sama kaže kako socijalne i druge prilike u Hrvatskoj ne daju puno razloga za smijeh te kako se ne može uvjeravati kako nam je sjajno i prekrasno kad tako nije.