Ekonomija
ISTRAŽILI SMO:

Hrvatska nije spremna za tjedni ritam isplate plaće
Objavljeno 10. siječnja, 2017.

U Hrvatskoj je uobičajena isplata plaće na mjesečnoj bazi, tj. jednom u mjesecu. Iznimne su situacije u kojima se plaća radnicima isplaćuje u dva obroka. No, ima li zapreka da se novac za obavljeni rad isplaćuje i češće, primjerice na tjednoj bazi, kao što je to praksa primjerice u mnogim razvijenim zemljama? Prednosti tjedne isplate (a neki možda i nedostatke) iskusili su i mnogi hrvatski građani koji su otišli na rad izvan zemlje. Istražili smo stoga kako o tom pitanju stoji naše zakonodavstvo.

- Sukladno načelu slobode ugovaranja, Zakonom o radu propisana je mogućnost da poslodavac i radnik te sindikati i udruge poslodavaca ugovore da se rok za isplatu plaće i drukčije odredi, i to kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu kada za to postoji suglasna volja ugovornih strana - odgovaraju nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Ministarstvo rada je, naime, prva instanca koja regulira obvezno-pravne odnose između poslodavaca i posloprimaca.

Stabilan sustav

No, nastavno upozoravaju da ako isplata plaće za obavljeni rad dospijeva i u rokovima kraćim od mjesec dana, pri tome „valja voditi računa i o obvezama koje za poslodavca proizlaze iz propisa kojima se uređuje način i rokovi za ispunjenje obveza obračuna i uplate poreza i obveznih doprinosa, a koji su u nadležnosti Ministarstva financija i Porezne uprave“.

No, kakva je klima u Hrvatskoj o ovom pitanju, jesu li uopće radnici i poslodavci spremni zakoračiti u novo poglavlje?

Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore (HGK), o isplati plaće na tjednoj bazi, pak, kaže da ne postoji ni jedan argument za takvu isplatu.

- Isto tako ovdje valja istaknuti da isplata plaće na tjednoj bazi nije ni u duhu europske tradicije, a u zemljama gdje se ona na taj način isplaćuje, kao što je to u Irskoj, vjerojatno je riječ o povremenim poslovima. Možda se valja i podsjetiti da je u 20. stoljeću u cijeloj Europi ustrojen stabilan sustav zapošljavanja i isplate plaća na mjesečnoj bazi koja upućuje i na određenu stabilnost odnosa između zaposlenika i poslodavaca. Smatram da u Hrvatskoj nije moguće plaće radnicima isplaćivati svaki tjedan jer je cijeli sustav postavljen i planiran na mjesečnoj razini (plaćanje režija, kredita i ostalog). Osim toga držim da bi se sve zakompliciralo jer bi trebalo raditi obračune četiri puta mjesečno, a i poreznoj upravi bi se natovario dodatni nepotreban posao - kaže Vidović i dodaje da isplata plaće na tjednoj bazi nije praksa u EU, izuzev možda ako je riječ o vrlo fleksibilnim poslovima.

Marija Kušić, vlasnica računovodstvenog servisa iz Osijeka, kaže kako je u praksi uobičajeno da se plaća isplaćuje jednom mjesečno, i to najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prošli mjesec. “Isplatiti se može u toku mjeseca plaća za više mjeseci, ali se samo za jedan mjesec prizna olakšica, što je nepovoljno za poslodavca. U toku mjeseca mogu se isplaćivati akontacije dohotka od nesamostalnog rada, odnosno neki to i rade na način da 15. u mjesecu daju akontaciju, a na kraju mjeseca razliku. Ovakav način isplate iziskuje povećane troškove poslodavcu jer radnik koji obračunava u tvrtki plaću mora raditi sve dva puta ili ako bi netko htio tjedno, onda sve četiri puta. To nikako ne bih preporučila. U isto vrijeme bolje je rješenje da poslodavac da radniku pozajmicu (za koju mora obračunati zakonsku kamatu od 3 %) i prilikom isplate plaće radniku obustavi”, zaključuje Kušić.

Zdenka RUPČIĆ/Dario KUŠTRO
ISKUSTVA IZ IRSKE

Mnogi Hrvati koji su otišli na rad u Irsku kažu da im je u početku bilo čudno plaću za svoj rad dobivati svaki petak. Međutim, brzo su se naviknuli, kažu nam neki s kojima smo razgovarali, jer kako ističu bolje im je dobivati plaću jedanput tjedno jer tako “stalno imaju novca”, a ostavljaju i sa strane za režije koje plaćaju mjesečno i za štednju. U Hrvatskoj su, kažu, kad su dobili plaću jedanput mjesečno, odmah sve potrošili i zaglibili u minuse.

ISKUSTVA IZ AUSTRALIJE

U Australiji se plaća isplaćuje jednom tjedno ili u dva tjedna, no može i mjesečno, npr. ako se potpiše ugovor na određenu svotu godišnje, ali većinom svi dobivaju tjedno, kaže nam sugovornica koja nekoliko godina živi i radi u Australiji. “U prvi mah mi je to bilo čudno, ali isplata jednom tjedno mi ima logike. Ovdje se većinom plaća po satu iako netko voli i ugovoriti s poslodavcima na određenu svotu godišnje. Režije - struja, voda, komunalno - plaćamo svaka tri mjeseca, a internet, mobitel i osiguranje svaki mjesec”, kaže nam naša sugovornica (podaci poznati redakciji).

Davor Majetić

glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca

ISPLATA PLAĆA U VIŠE NAVRATA ZAHTIJEVA DODATNA ZAPOŠLJAVANJA

Neke zemlje doista imaju praksu isplate plaće na tjednoj ili dvotjednoj bazi kao rezultat dogovora tamošnjih radnika i poslodavaca. Takva je praksa primjerice prisutna u SAD-u, Velikoj Britaniji i Irskoj dok u europskim zemljama ipak prevladava model mjesečne isplate plaća. U Hrvatskoj su mjesečne isplate plaća dominantna praksa uređena kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili pak ugovorima o radu. Ipak i kod nas postoje poslodavci koji su internim aktima uredili isplatu plaća u dva dijela npr. do 10-og u mjesecu 70 % plaće u brutoiznosu, a od 20-og preostali dio. Međutim takvi su slučajevi kod nas rijetki. Isplata plaće u više navrata zahtijeva i adekvatnu organizaciju rada u računovodstvu - primjerice manje tvrtke koje u računovodstvu imaju zaposlenu samo jednu osobu morale bi angažirati dodatne resurse kako bi i ta osoba bila u mogućnosti ostvarivati sva prava zajamčena Zakonom o radu kao što je odlazak na godišnji odmor u trajanju od najmanje dva tjedna. U svakom slučaju ta mogućnost i kod nas zakonski postoji i ovisi o internim odlukama tvrtki te dogovorima sa sindikatima”, kaže Majetić, a na upit bi li u slučaju tjedne isplate plaće bilo prostora i za njezino povećanje, navodi da “način isplate plaće – mjesečno ili u više obroka – nema veze s visinom plaća. Visina plaća ovisi o visini troškova poslovanja, tržišnoj poziciji i rezultatima poslovanja.

Možda ste propustili...

I U PANDEMIJSKOJ, 2020. GODINI

Rast prihoda u trgovini na malo

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA

Plan natječaja do kraja 2021.