Objavljeno 5. siječnja, 2017.
Istovremeno je poskupljenje u EU-28 iznosilo 18 posto za plin i 17 posto za struju
Vezani članci
KAKO ŽIVE RADNICI HEP-A
Unatoč političkoj nestabilnosti u 2016. godini, ekonomski se oporavak Hrvatske nastavio, čak i ubrzao. BDP je rastao po prosječnoj stopi od 2,8 posto, što je značajan napredak u odnosu na prethodne godine, no i dalje je to relativno sporo u odnosu na stupanj zaostalosti Hrvatske prema usporedivim EU zemljama. Takav rast, ocjenjuju u Sektorskim analizama Ekonomskog instituta Zagreb, nastavit će se i u prvoj polovini ove godine kada se očekuje stopa rasta BDP-a od 2,6 posto, a u drugoj polovini 2017. rast bi trebao iznositi 2,7 posto.
- Prognoza se temelji na povoljnim kretanjima prometa od trgovine na malo, snažnom oporavku investicija, visokoj stopi rasta državne potrošnje u drugom tromjesečju, očekivanjima rekordno uspješne turističke sezone te i dalje prisutnim deflacijskim pritiscima koji realni rast BDP-a čine većim od nominalnog. Očekuje se da će se takvi pozitivni trendovi odraziti i na sektor energetike. Prema strukturi ukupne potrošnje energenata u Hrvatskoj, tekuća goriva i prirodni plin još uvijek su najznačajniji energenti. Ipak, potrošnja tih dvaju energenata se smanjila. Tako se udio tekućih goriva u ukupnoj potrošnji energije smanjio s 40 posto na 31 posto, a prirodnog plina s 23 na 21 posto. Udio vodnih snaga povećan je sa 16 posto na 22 posto, a obnovljivih izvora energije s 0,3 posto na 2,7 posto, ističu u EIZ-u napominjući da su uspoređivali 2009. s 2014. godinom za koju postoje potpuni i posve pouzdani podaci. U međuvremenu je dodatno povećan udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Indeks industrijske proizvodnje u listopadu 2016. godine u odnosu na listopad 2015. povećan je za 1,8 posto. Promatrajući kumulativno prvih deset mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, proizvodnja energetskog sektora porasla je za 2,4 posto. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u razdoblju do listopada 2016. u usporedbi s 2015. godinom smanjila se za 4,5 posto. Istodobno, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija u prvih deset mjeseci 2016. porasla je za 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2015. godini. Potrošačke cijene goriva i energije, koje čine 11 posto ukupnog indeksa potrošačkih cijena, pale su za 4,5 posto od studenoga 2015. do listopada 2016. godine u odnosu na isto razdoblje 2014. i 2015. U tom je razdoblju najznačajniji bio pad cijena tekućih goriva (23 posto) i plina (14 posto).
Cijena plina za industriju tijekom 2016. godine u Hrvatskoj je bila 8,98 eura po GJ, što je za 19 posto niže nego 2015. godine. U EU-28 2016. godine cijena plina za industriju iznosila je 7,67 eura po GJ što je čak za 21 posto niže nego prethodne godine. U Hrvatskoj je cijena plina u industriji 2016. godine bila 47 posto viša nego 2008. U istom razdoblju na razini EU-28 cijene plina pale su za 18 posto. Cijene plina za kućanstva tijekom 2016. godine u Hrvatskoj su iznosile 9,52 eura po GJ, a u EU-28 13 eura po GJ. Najvišu cijenu plina tijekom 2016. plaćala su kućanstva u Portugalu (19,38 eura po GJ), a najnižu kućanstva u Rumunjskoj (4,92 eura po GJ). U razdoblju od 2008. do 2016. cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj porasla je za 60 posto, a u EU-28 za 18 posto. U Hrvatskoj je cijena električne energije za industriju tijekom 2016. godine iznosila 0,09 eura po kWh, a u EU-28 0,08 eura po kWh. Međutim, u odnosu na 2008. godinu cijene električne energije u Hrvatskoj porasle su za 27 posto, dok su cijene u EU-28 u istom razdoblju ostale stabilne. Tijekom 2016. godine cijena električne energije za kućanstva iznosila je 0,10 eura po kWh. Na razini EU-28 cijena je bila 0,14 eura po kWh. U razdoblju od 2008. do 2016. cijene električne energije za kućanstva u Hrvatskoj povećale su se za 25 posto. Istovremeno, rast cijena u EU-28 iznosio je 17 posto.
Eduard SOUDIL
BRUTOPLAĆA VEĆA ZA 5300 KUNA
Prosječna mjesečna brutoplaća u prvih osam mjeseci 2016. godine u Hrvatskoj je iznosila 7739 kuna, a u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom te klimatizacije gotovo 11.000 kuna. Prosječna brutoplaća u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina u rujnu 2016. godine iznosila je 13.010 kuna, a u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 12.896 kuna. Za usporedbu, prosječna brutoplaća u prerađivačkoj industriji iznosila je 6867 kuna. Od ukupno 1,18 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj, u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom te klimatizaciji u listopadu 2016. bilo je 13.719 zaposlenih.
Najvišu cijenu plina plaćala su kućanstva u Portugalu, a najnižu u Rumunjskoj
KONSOLIDIRANA IZVJEŠĆA: NAJVEĆU DOBIT IMALA HEP GRUPA, NAJVEĆI GUBITAK INA
Poduzetnici obveznici konsolidacije su u 2015. ostvarili konsolidiranu dobit razdoblja u iznosu od 8,1 milijardu kuna, pri čemu je najveću dobit ostvarila HEP grupa u iznosu od 1,9 milijardi kuna, dok je najveći gubitak razdoblja iskazala Ina, 1,4 milijarde kuna, pokazuju podaci Fine temeljeni na obrađenim konsolidiranim financijskim izvješćima. Konsolidirani financijski izvještaji sastavljaju se kada su dva ili više trgovačkih društava povezana matično-podružničkom vezom te djeluju kao jedinstveni ekonomski subjekt, podsjećaju iz Financijske agencije u analizi koju su u srijedu objavili na svojim internet stranicama. H
prognoza
POZITIVNI TRENDOVI ODRAZIT ĆE SE I NA SEKTOR ENERGETIKE