Objavljeno 5. siječnja, 2017.
Ideja o vraćanju cestovnog prometa preko korza osupnula je mnoge Osječane
Iako još nije počela javna rasprava o projektu koji predviđa otvaranje osječkog korza za promet automobila, ta je tema već užarila gradske ulice i društvene mreže. Osječani mahom negativno komentiraju ovaj prijedlog, a ima i onih koji najavljuju prosvjede. Pitanje je koliko će ta građanska ljutnja biti uistinu uobličena u formalno-pravni oblik, što je potrebno učiniti kako bi se prijedlog i odbacilo.
Podsjetimo, javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja središta Osijeka bit će otvorena od subote, 7. siječnja. O njezinim će rezultatima, odnosno prijedlozima, ovisiti hoće li se vratiti cestovni promet kroz korzo, na dionici kroz Kapucinsku pa preko Trga Ante Starčevića ispred Name do Strossmayerove ulice. U javnu se raspravu planira uključiti Irena Mikulić koja živi i radi u središtu grada, u Proni centru za socijalno podučavanje. Kaže kako joj se prijedlog ne sviđa i zanimaju je argumenti za njegovu provedbu.
Argumentirano protiv
- Naravno, uključit ću se u javnu raspravu, ali i druge akcije ako ih bude bilo, a voljela bih da ih bude, i to s argumentima prije svega sigurnosti ljudi u prometu u središtu grada. Na tom su potezu prisutne i tramvajske linije. Dakle, možemo očekivati nesreće, s pješacima koji prelaze u brzini cestu zbog tramvajskih stajališta, kao i da sami tramvaji mogu zapasti u gužve - kaže Irena Mikulić. Dodaje kako smatra da će pješaci, biciklisti, osobe s invaliditetom, djeca, stariji sugrađani, izgubiti svjesnost o prometovanju tim cestama, što svakako može biti problem.
- Ovaj dio grada tijekom prijepodneva, ali i poslijepodne i predvečer vrlo je živahan, što je normalno za svaki centar nekog urbanog mjesta, u kojem se nalaze javni servisi za građane. Nadalje, argumenti protiv ovakvog prijedloga svakako jesu ugodnost življenja i boravka u centru jednog grada, posebice onog koji je i regionalno središte. Svaki veći i veliki grad u Europi, pa i u svijetu, u centru ima pješačku zonu, što je normalno, logično, vezano uz sigurnost, ali i estetiku grada i njegovu centralnu vizuru ulica i života na njima. Mi se možemo samo ponositi što smo grad koji ima pješačku zonu veliku i lijepo uređenu, živahnu, u kojoj su smještena i dječja igrališta, parkovi i drugi sadržaji koji trebaju svakom razvijenijem gradu. Ovakvom promjenom, koju nimalo ne podržavam, također utječemo na povećanje buke, ali i onečišćenja u samom središtu, što utječe izravno na zdravlje ljudi, ali i na kvalitetu života – kaže Mikulić.
Usporenost je normalna
Ona i nekolicina drugih s kojima smo razgovarali nadaju se kako će se građani Osijeka izboriti za pješački centar, jer im je, kažu, potreban.
- Koji promet kroz Kapucinsku ulicu?! Pa ovo je ipak 2017. godina, a ne, kako neki vele, 1917. Zašto bi onome tko ide u Retfalu ili Višnjevac trebalo omogućiti da prođe Kapucinskom i preko Trga Ante Starčevića? Oni su se, znajući za svoje odredište, mogli odlučiti daleko prije i zaobići centar, a ne Gundulićevu prebaciti u Kapucinsku. A oni koji se odluče prolaziti centrom trebaju biti svjesni da će biti usporeni.... Tako je u svim gradovima. Kako nekom pada na pamet da oživljava središte tako da pušta promet preko glavnog gradskog trga, umjesto da ga destimulira u njegovu okruženju - napisao je u komentarima ispod članka objavljenog u Glasu Slavonije čitatelj Marcel Stern.
Ni drugi čitatelji nisu blagi prema ovom prijedlogu.
- Umjesto uspostavljanja mirne zone sa što manje prometa i veće sigurnosti za pješake i bicikliste, mi se vraćamo u prošla svršena vremena. Svuda u svijetu divimo se mjestima gdje ljudi uživaju bez prometa - ističe Osječanin Ante Horvat.
Građani se uglavnom slažu da je središte potrebno oživjeti, ali ne pretvaranjem pješačke zone u prometnicu. Mnogi se pozivaju na osječku tradiciju čiji je korzo neizostavan dio i pozivaju gradsku upravu da odustane od ovog plana. Javna je rasprava upravo prilika da te svoje zahtjeve i protivljenje uobliče i upute na pravu adresu.
Dijana PAVLOVIĆ
Ivan Cingel
arhitekt
DAJU SVE OD SEBE DA OSIJEK NAPRAVE VEĆOM PALANKOM
“Osipanje specifične gravitacijske težine centara gradova svjetski je fenomen, koji je uzeo maha posvuda - kompleksno prouzročen, faktorima demografskim, sociološkim, ekonomskim i urbanističkim, što lokalnog, što globalnog opsega”, kaže nam o ovoj temi osječki arhitekt Ivan Cingel i nastavlja: “S urbanističke strane gledano, govorimo o tzv. posturbanom stanju, obilježenom napuštanjem pješačke ulice i premještanjem promenadnih funkcija u generičke panoptikone posijane po livadama periferije, potpuno izvan tradicionalnog urbanog tkiva. Ni Osječani nisu iz svakodnevne prakse lišeni iskustva o čemu je riječ, primjerice svaki put kada sjednu u auto i autobus do Malla ili Portanove - izoliranih otoka do kojih se i ne ide nego paljenjem motora, cestovnim prometom. Ali vraćanje cestovnog prometa u centar grada, s ukidanjem pješačke zone, somnambulna je ideja, koja problem ispražnjenosti centra od ljudi i sadržaja pogrešno locira kao problem sadašnje regulacije prometa, dajući sve od sebe da od Osijeka napravi veću palanku nego što je.”