Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, najavila je da Vlada priprema zakon koji će omogućiti prodaju četvrtine dionica HEP-a, odnosno jedne dionice manje kako bi država zadržala 75 posto plus jednu dionicu te tvrtke, koliko joj je potrebno da ima zajamčenu kontrolu nad tvrtkom.

Dodala je kako će prodajom dionica građanima i mirovinskim fondovima omogućiti da sudjeluju u poslovanju tvrtke te ostvaruju dobit. No, takav se plan za budućnost HEP-a nimalo ne sviđa sindikalistima. Predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a “Tehnos” Denis Geto protivi se odluci Vlade. Gostujući na HRT-u najavio je da su radnici HEP-a spremni štrajkati pa i povući drastične mjere ne promijeni li Vlada svoje mišljenje. “Do isključenja struje neće doći sutra, no ako Vlada ne odustane od svoje namjere spremni smo dizati bunu oko sebe – udruge, građane, sindikate i izići na ulice. Ako taj rat izbije i potraje može doći i do situacija da će nestati električne energije”, rekao je.

Vladi, između ostaloga, zamjera što je odluku objavila na Badnjak, jer time nije osigurala dijalog sa sindikatima i građanima. “To nije pripremljeno i vrlo je neozbiljno. Znamo što se proteklih 25 godina radilo na pretvorbi i privatizaciji. To je hrvatska praksa. HEP u stopostotnim državnim rukama jedino je pravo rješenje”, rekao je.

Posve je legitimno da radnici HEP-a pokušaju zaštititi svoja prava, posebice kada se zna da ona nisu mala u usporedbi s drugim državnim tvrtkama, a posebice u usporedbi s pravima radnika koji rade kod privatnika.

U postojećoj situaciji u HEP-u koji ima samo jednoga vlasnika, lako je bilo ta prava i ostvariti, no čak i s paketom dionica od 25 posto (minus jedna dionica) u upravljačkim procesima i trošenju novca privatni ulagač, ili više njih, ipak bi imali uvid na koji način se radi u HEP-u i bili bi korektiv kojega sada nema u trošenju u ovoj državnoj tvrtki. A radnici HEP-a, kojih je oko 11.000, imaju sve ono o čemu većina drugih može sanjati.

Prosječna plaća prema podacima Fine u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji iznosi 7294 kuna neto, što je 45 posto više od hrvatskog prosjeka, no za HEP se kao prosjek spominje čak i iznos od oko 12.000 kuna (bruto). Uz to, prema kolektivnom ugovoru radnik ima pravo na dodatak za godišnji odmor u iznosu od 2500 kuna, koji se isplaćuje se u lipnju s plaćom za svibanj. Također, poslodavac radnicima za Uskrs isplaćuje u naravi iznos od 400 kuna te uoči Božića 1200 kuna. Ako radnik dulje od 30 dana obavlja poslove za poslodavca na terenu, tj. izvan mjesta svoga prebivališta, ali i izvan sjedišta organizacijske jedinice poslodavca u kojoj radi, ima pravo na terenski dodatak u iznosu od najmanje 170 kuna po danu. Ako poslodavac ima potrebu za radom radnika čije je mjesto prebivališta izvan mjesta rada radnika, takav radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu od najmanje 1000 kuna mjesečno. Prigodom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na netootpremninu u iznosu 1/8 bruto prosječne mjesečne plaće za svaku godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa. Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na netootpremninu u iznosu 60 % bruto prosječne mjesečne plaće radnika ostvarene za zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a za svaku navršenu godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa u HEP-u. Prema aktualnom planu preustroja HEP ODS-a, iz tvrtke bi trebalo otići do 1500 ljudi. Prema dosadašnjem receptu, može se računati na oko 400 milijuna kuna otpremnina.

Radnici dobivaju i takozvane jubilarne naknade koje se kreću od 1500 kuna za deset godina staža do 5500 kuna za 45 godina staža.

Tu nije kraj pravima radnika HEP-a. Prigodom božićnih blagdana radnicima se isplaćuje novčani iznos, ili daje dar u iznosu od najmanje 600 kuna neto za svako dijete u dobi do 15 godina. Također, radnik ima pravo na jednokratnu potporu za rođenje djeteta u iznosu od 3326 kuna neto. HEP-ovci (ili njihove obitelji) imaju i pravo na pomoć u slučaju smrti radnika u iznosu od 15.500 kuna, smrti supruga/supruge ili životnog partnera te djeteta radnika u iznosu od 5000 kuna, smrti roditelja radnika u iznosu od 3000 kuna, ostvarenog prava na invalidsku mirovinu, ili prava na profesionalnu rehabilitaciju u iznosu od 2500 kuna kuna, neprekidnog bolovanja duljeg od 180 dana u iznosu od 3500 kuna, po 3500 kuna za prvih šest mjeseci rodiljnog/roditeljskog dopusta, a potom 3500 kuna za korištenje dopusta od 6. do 9. mjeseca djeteta pa isto toliko od 9. do 12. mjeseca. Nakon toga radnik koji koristi rodiljni/roditeljski dopust dobiva po 3500 kuna svakih šest mjeseci do 36. mjeseca života djeteta. Među pravima u kolektivnom ugovoru stoji i da će radnici biti osigurani u slučaju ozljede pri radu ili profesionalne bolesti te da imaju dopunsko zdravstveno osiguranje koje za njih sklapa poslodavac.

Dobro su zbrinuti i oni koji će uskoro u mirovinu. Radnik kojem do prestanka ugovora o radu po osnovu članka 112. točka 4. Zakona o radu (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža) nedostaje pet godina, zadržava do prestanka ugovora o radu, najmanje plaću na temelju koeficijenta radnog mjesta za koje je imao sklopljen ugovor. Radnici koji nisu zaposleni na puno radno vrijeme također imaju povlastice i zajamčena materijalna prava. To su: puni iznos troškova za prijevoz, nagradu za dugogodišnji rad kod poslodavca, izvanrednu pomoć, puni iznos dodatka za godišnji odmor, puni iznos isplate u povodom Božića i Uskrsa, puni iznos dodatka na plaću za neprekidni radni staž kod poslodavca, puni iznos dodatka na plaću na ukupni radni staž te puni iznos dodatka za prehranu.