Regija
BELIŠĆANI GA SADA NOSE S VELIKIM PONOSOM

Naziv Baraber: Kako je nekadašnja poruga postala belišćanski brend
Objavljeno 3. siječnja, 2017.
Riječ je uvezena iz zemalja njemačkog govornog područja i stara je gotovo kao i sam grad

BELIŠĆE - Smatrajući da je sazrelo vrijeme kada bi konačno na svjetlo dana trebalo iznijeti pravo značenje riječi “baraber”, koja se već desetljećima povezuje s Belišćanima i koja se od donedavne poruge posljednjih godina pretvorila u pravi gradski brend, Belišćanin Mario Jukić prije nekoliko se godina bacio na temeljito istraživanje te riječi.

Povijesni fenomen

- Želio sam sugrađanima podrobnije objasniti podrijetlo i povijesni razvoj riječi “baraber”, koja se veže uz Belišće, a koja nije originalno belišćanski izraz, nego je uvezena iz zemalja njemačkoga govornoga područja, a u posljednjem je desetljeću i nadrasla belišćanske geografske okvire. S vremenom je riječ mijenjala konotacije i asocijacije koje izaziva te smjerove širenja, a danas se postavlja pitanje što sve može proći pod zajedničkim nazivnikom “baraber” - otvoreno se na početku svog istraživanja zapitao Jukić tražeći sve dostupne informacije i izvore koji bi ga mogli usmjeriti konačnom cilju njegove potrage. Objašnjavajući povijesne okolnosti nastanka Belišća, za čiju povijest kaže da je zapravo fenomen na europskim prostorima, Jukić ističe da je u kasnim godinama 19. stoljeća, kada se rađalo Belišće, paralelno uz industriju, jezik elite bio njemački kao lingua franca Austro-Ugarske Monarhije. Budući da su novopristigli radnici bili najčešće bez kvalifikacija i imovine te su živjeli od najamnog rada, nerijetko problematične prošlosti, lokalna industrijska elita na čelu s obitelji Gutmann i germanofonim inženjerima, koji su i regrutirali radnike, nadjenula im je kolektivni naziv: baraberi.

- U austro–bavarskom narječju gornjonjemačkog jezika, kojim je govorila i belišćanska industrijska elita, riječ “baraber” označava nekvalificiranog, pomoćnog građevinskog radnika, a smatra se da dolazi kao skraćenica riječi “bauarbeiter”. Termin je imao pogrdno značenje jer je u to vrijeme službeni naziv za pomoćnog ili nekvalificiranog radnika bio “hilfsarbeiter” u Austriji ili “bauhelfer” u Njemačkoj. U austro-bavarskom govornom području riječ “baraber” koristila se čak i kao uvreda. “Barabern” je glagol koji znači “naporno raditi” ili “obavljati zemljane radove”. Prema Dudenovu rječniku stranih riječi, riječ “baraber” ušla je u njemački jezik iz talijanskog i prvotno je označavala pomoćnog radnika s talijanskog govornog područja koji ne govori njemački, sumnjive prošlosti. Naime, riječ “barabba” u talijanskom jeziku označava lopova ili skitnicu, a “baraber” je germanizirani oblik riječi “barabba” - iznosi rezultate istraživanja Jukić naglašavajući da nisu svi Belišćani baraberi, ali su baraberi mnogi nebelišćani.

Distanca od centra

- Donedavno mnogi su Belišćani odbijali da ih se naziva baraberima, posebice oni koji su živjeli izvan centra. Oni su baraberima smatrali stanovnike centra, a pri odlasku u centar običavali su govoriti da idu u Belišće, kao da žive na nekoj nedefiniranoj periferiji. U njihovu imaginariju Belišće je bilo skup stambenih zgrada u centru obrubljen kompleksima zgrada Mitrovice, Pet zvijezda, Zelenih kuća, s nekadašnjom upravnom zgradom Slavonsko-podravske željeznice i Starim mlinom. Belišćani koji su živjeli izvan centra u stambenim kućama nerijetko su Belišćane iz centra koji su živjeli u stambenim zgradama posprdno nazivali baraberima i/ili gajbašima, na taj način etiketirajući ih kao nepoduzetne i inertne, imputirajući im da je u vremenima socijalističkog samoupravljanja, kada je svaki radnik mogao sagraditi kuću za stanovanje, njima vrhunac samoodricanja bilo čekanje na listi za dodjelu društvenog stana. Na taj način su se stanovnici periferije - u kojoj je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, u velikom općedruštvenom građevinskom zamahu sagrađeno uistinu puno lijepih naselja, s prostranim i modernim stambenim kućama, distancirali od stanovnika centra koji su živjeli u višestambenim zgradama, smatrajući se poduzetnijim i superiornijim - govori Jukić o rezultatima istraživanja, u kojem su veliku ulogu odigrali stari Belišćani, koji su mu ispričali svoja saznanja.

Tek krajem osamdesetih godina, s osnivanjem navijačke skupine NK-a Belišće - Baraberi, riječ ulazi u masovniju uporabu i širi se i na ostale Belišćane, a s osnivanjem Kluba pustolovnih sportova Baraber extreme team, riječ nadrasta okvire Belišća i prigradskih naselja, čak postaje i internacionalna.

Najnovija institucionalizacija riječi “baraber” dolazi s osnivanjem poduzeća Baraberica City Brand, u travnju 2016. Osim udruge navijača i sportskog kluba, od tada postoji još jedna vrsta pravnog subjekta koji u korijenu svoga imena ima riječ “baraber”. Moto “Baraberica City Brand” brend je inspiriran gradom na jedan drukčiji i zanimljiviji način.

Lidija ANIČIĆ

naziv

DOLAZI OD RIJEČI “BAUARBEITER”

Novi brend na tržištu

“Baraberica City Brand novi je brend na tržištu inspiriran ljubavlju prema Belišću i njegovim stanovnicima. Iako je naziv brenda žensko ime, osnivač brenda naglašava da su proizvodi iz asortimana namijenjeni svim Baraberima, Barabericama i onima koji se tako osjećaju te, naravno, onima koji su, nažalost, morali otići iz grada. Natpisi na majicama nastali su prema kultnim ulicama, naseljima, obilježjima i običajima. Kako bi cijela slika brenda bila zaokružena, koriste proizvode belišćanskih tvrtki za pakiranje i poslovanje te podržavaju ekološku osviještenost i društveno odgovorno poslovanje koristeći papirnu ambalažu podložnu recikliranju”, otkriva Jukić.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UNIVERZALOVA NOVA DIGITALNA USLUGA

e-groblje: Tražilica pokojnika s lociranjem grobnog mjesta

2

ŽUPANJA POMAŽE I U OVOJ AKADEMSKOJ GODINI

Zatraženo uvođenje dodatnih kriterija za stipendiranje studenata

3

OBILJEŽILI MEĐUNARODNI DAN KUHARA I SLASTIČARA

Učenici izrađivali slastice na moderan način