Objavljeno 3. siječnja, 2017.
Jučer je krenula još jedna jedinstvena avantura, Rally Dakar 2017., koji će se u svom 39. izdanju održati od 2. do 14. siječnja. I ovaj se put zbog sigurnosne situacije održava na južnoameričkom kontinentu.
Službeni naziv je Dakar Rally Asuncion – La Paz – Buenos Aires, čime se želi naglasiti da je srebrna nit ovogodišnjeg izdanja povezivanje glavnih gradova Paragvaja, Bolivije i Argentine. Organizatori obećavaju najteži Rally Dakar otkad je to natjecanje stupilo u Južnu Ameriku. Etape utrke razvući će se između država Paragvaja, Bolivije i Argentine uz ekstremne vremenske uvjete i isto takav teren.
Gotovo 70 posto itinerera bit će pješčana podloga, dok je najviša točka na 3600 metara nadmorske visine. Pred natjecateljima je planiranih 8647 kilometara, od čeka se 4149 kilometara odnosi na brzinske ispite.
Neposredno prije dana odmora na programu je najduži brzinski ispit od 527 kilometara, plus poveznica od 259 kilometara, dok će na 9. etapi trebati prevaliti ukupno 977 kilometara, od čega se 406 kilometara odnosi na brzinski ispit.
Natjecatelji su ove godine podijeljeni u pet kategorija. Tako će nastupiti 168 vozača motocikala, 48 vozača quadova, 93 autoposade, osam UTV posada, dok će se u najvećoj, kamionskoj kategoriji, natjecati čak 60 posada.
Novi Rally Dakar krenuo je jučer iz Asunciona, prijestolnice Paragvaja, pete južnoameričke zemlje koja će ugostiti to događanje. Tu će se u gotovo tropskim uvjetima odvoziti i kratki brzinski ispit nakon čega karavana prelazi u Argentinu, pa se penje u previsoku Boliviju, gdje će se natjecatelji smrzavati i disati na škrge kroz pet etapa, plus dan odmora. Nakon toga slijedi maratonska etapa (bez pomoći mehaničara na kraju dana) i postupno spuštanje u Argentinu, kojom će preostali natjecatelji morati prašiti uzduž i poprijeko ako žele 14. siječnja vidjeti cilj u Buenos Airesu.
Ideja o utrci krenula je 1978. godine nakon što se vozač Thierry Sabine izgubio u pustinji. Nakon što je uspio preživjeti tu avanturu, zaključio je kako bi bilo sjajno organizirati reli kroz pustinju. Godinu dana kasnije ideja je zaživjela i reli se vozio od Pariza do Dakra, uglavnom kroz države na zapadu Afrike. Tijekom godina ruta relija mijenjana je zbog nestabilnih političkih situacija. Do promjene rute došlo je 2008. godine kada je zbog nestabilnih političkih uvjeta i rata reli otkazan, da bi se nakon toga preselio u Južnu Ameriku.
Milan BUGARIĆ
DOSAD 70 POGINULIH
Protivnici Rellyja Dakar uvijek izvlače uistinu crne brojke nesreća. Dosad je tijekom relija, od 1979. godine, poginulo čak 70 osoba, od čega većina u sudarima ili slijetanjima. Poginulo je ukupno 28 natjecatelja, od čega 19 motociklista, šest vozača automobila, jedan vozač kamiona, dok su dva natjecatelja poginula u sukobima s lokalnim pobunjenicima na afričkom tlu. Među ostalim žrtvama, a bilo ih je 42, i osnivač je relija Thierry Sabine, koji je 1986. godine poginuo u padu helikoptera koji je pratio utrku. Osim njega, život je izgubilo i 14 novinara, 23 navijača i četvero djece.
NASTUPALI I HRVATI
Među sudionicima relija Dakar bio je i proslavljeni hrvatski vozač Tihomir Filipović. Prije nekoliko godina rekao nam je: “Znam da me mnogi pamte upravo po nastupu Paris - Dakar 1990. godine, odnosno Paris - Tripoli - Dakar i 77. mjestu. Iako mi je to najgora pozicija koju sam osvojio, naravno da je jedna od najdražih. Ali i obilježena naporima koji se mogu svrstati na samu granicu ljudske ne samo sportske izdržljivosti. U 24 dana spavao sam samo 24 sata, a moj suvozač, Poljak Andrzej Koper, izgubio je za to vrijeme čak 16 kilograma! Dakako, to su godine i trostrukog slavlja na Delti, ali godine u kojima postaje jasno kako se bez golemog novca dalje, bolje i više jednostavno ne može”, rekao je Filipović. Na reliju su se okušale i automobilske posade Dražen Ćurić / Krešimir Kolega, Daniel Šaškin / Damir Bruner i Zvonimir Martinčević / Marin Frčko.